STV Live
Srijeda, 20. listopad 2021.
14°C
"Cilj mudrog nije da osigura zadovoljstvo, već da izbjegne bol." - Aristotel

Tragovima prošlosti

ZGRADA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE: Najveća klasicistička palača u Hrvatskoj

Današnja zgrada Osječko-baranjske županije u Županijskoj ulici broj 4 velika je palača sagrađena kao sjedište velike virovitičke županije koje je nakon oslobođenja Slavonije od Turaka uspostavljena 1745. godine.

Najveća klasicistička palača u Hrvatskoj
Najveća klasicistička palača u Hrvatskoj FOTO: Tomislav Čizmadija

Županijski ustroj od te godine na području habsburške monarhije ustrojio je i virovitičku županiju čije središte je bilo u gradu Osijeku. Županijske sjednice održavale su se u kućama osječkih plemića dok nije sagrađena velika klasicistička palača županije čija je izgradnja trajala više godina. Izgrađena prema projektu peštanskog arhitekta Józsefa Hilda koji potječe iz vrlo ugledne  peštanske graditeljske obitelji. Zanimljivost je kako je gotovo polovica novca uloženog u izgradnju palače bio potrošen u izgradnju velike svečane vijećničke dvorane koja je prije nekoliko godina u potpunosti obnovljena.

Županijska palača u Osijeku najveća je klasicistička palača u Hrvatskoj i svojom ljepotom zauzela je istaknuto mjesto u samome gradu. Po njezinoj je funkciji i sama ulica dobila ime – Županijska ulica. U vrijeme izgradnje, preko puta nije bilo današnjeg niza ranohistoricističkih kuća među kojima je i Hrvatsko narodno kazalište. Tada je tamo bio široki trg na kojem su se održavali veliki osječki sajmovi čija tradicija seže također u davna vremena, a gornjogradski trg je bio glavni sajmeni prostor grada Osijeka sve do gotovo polovice 20. stoljeća.

Topovska kugla u pročelju palače sjećanje je na  1848. godinu na vrijeme nemira kada je Mađarska okupirala osječku Tvrđu i iz tvrđavskih topova gađala gornji i donji grad tako da je upravo sačuvana ta jedna kugla koja se zabila u pročelje. Središnji dio rizalita krasi jedna spomen-ploča posvećena biskupu Josipu Jurju Strossmayeru. Djelo je osječkog kipara Mihaela Živića, a podignuta je na inicijativu Društva hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku 1929. godine.  Podsjetnik je to na činjenicu da je biskup Strossmayer bio veliki župan 1861./62. godine i da je stolovao u velikoj palači.