15°C Vukovarsko-srijemska
TRAŽE ISPRAVLJANJE NEPRAVDE: Vukovarski Domovinski pokret o nepravdi mirovinskog sustava prema prognanim radnicima
Iz Domovinskog pokreta još su jednom ukazali na nepravdu u mirovinskom sustavu, po kojemu se hrvatskim progranicima obračunavaju 30 posto manje mirovine od onih koji su ostali na okupiranim područjima i možda bili njihovi progonitelji. To se u velikoj mjeri odnosi na Vukovarce, koji su nakon okupacije grada 91. godine bili primorani napustiti svoja radna mjesta i domove, upozorili su iz vukovarskog ogranka Domovinskog pokreta.
Brojni su Vukovarci bili zaposleni u vukovarskim tvornicama, koje su početkom rata stale s radom. Jedni su ostali u gradu, a drugi bili primorani na prognostvo do mirne reintegracije. Za taj period država im sada kod izračuna mirovine uzima u obzir tadašnju minimalnu plaću, a onima koji su ostali u gradu, uz potpisanu potvrdu da su u to vrijeme radili, uzima u obzir prosječnu plaću, pojašnjava predsjedenica vukovarskog ogranka Domovinskog pokreta.
- Treba napomenuti da je u tom periodu razlika između minimalne i prosječne hrvatske plaće bila otprilike 30 posto. Dakle, ukratko, u tih 6, 7 godina osoba koja je bila primorana napustiti svoje radno mjesto, RH će obračunati te godine prema minimalnoj plaći, dok će osobama koje su ostale živjeti ovdje obračunati mirovinu za te godine prema prosječnoj hrvatskoj plaći, rekla je Ivana Mujkić,, predsjednica Domovinskog pokreta Vukovar.
Riječ je o značajnoj razlici, zbog čega su iz Domovinskog pokreta, kažu, i aktualizirali ovu temu. Osim potpisane potvrde, kojom se dokazuje rad na području Vukovara, a čija se vjerodostojnost ne može provjeriti, jer nisu evidentirane uplate u hrvatski mirovinski sustav, ističu i još jedan važan detalj.
- Da biste ostvarili ovo pravo dovoljno je potpisati jednu izjavu, koju potpisujete vi i dva svjedoka. Ja vam je mogu dati i na uvid. Tu piše da pod krivičnom i materijalnom odgovornošću izjavljujete da niste bili dio paravojnih formacija u Vukovaru, odnosno u okupiranim krajevima. Dakle, dovoljno je da netko to potpiše, tko je to ikad provjeravao, je li ikad provjereno i koliko je ljudi odbijeno, ja tu informaciju nemam. Nekako se bojim da nitko nikada to nije provjeravao, tako da svatko tko ima potvrdu da je ovdje radio zapravo ostvaruje ta prava, kaže Mujkić.
Sve to predsjednica vukovarskog ogranka Domovinskog pokreta potkrijepljuje primjerom dva borovska radnika, koji su 91. godine radili na istom stroju.
- Jedan od njih je iz Vukovara otišao u progonstvo u Zagreb, dakle ne svojom voljom, protjeran je sa svog radnog mjesta. Ovaj drugi je ostao živjeti u Vukovaru, je li radio u Borovu ili nije, to je već druga priča, no međutim, danas ako obojica idu u mirovinu za 6 godina od 91. do 97. godine ovome koji je bio u progonstvu u Zagrebu, računat će se mirovina prema minimalnoj plaći, a ovome koji je bio ovdje u Vukovaru, prema prosječnoj plaći, kaže Mujkić.
Problem nije od jučer, upozoravaju iz Domovinskog pokreta, ističući kako je sve krenulo uredbom iz 1998 godine, a potom i iz 2008.
- Cilj naše konferencije nikako nije niti napadati i osporavati nečija prava, niti tražiti smanjenje nečijih prava, čak naprotiv. Cilj svega ovoga što sada radimo i što će uslijediti u Hrvatskom saboru, gdje će naši zastupnici aktualizirati ovu temu, je zapravo da se ispravi ova nepravda, kaže Mujkić.
Jer, nitko nije svojom voljom napustio svoja radna mjesta i otišao u progonstvo, zaključuju u Domovinskom pokretu, tražeći da se i prognanim radnicima kod obračuna mirovine u obzir uzima prosječna plaća.
