VAŽAN KORAK NA EUROPSKOM PUTU: 25 godina od primanja Republike Hrvatske u Vijeće Europe

25 godina prošlo od primanja Republike Hrvatske u Vijeće Europe.

6. studenog 1996. godine Hrvatska je postala punopravnom članicom Vijeća Europe, najstarije aktivne europske organizacije. Tadašnji ministar vanjskih poslova, Mate Granić kaže kako je članstvo u Vijeću Europe stiglo nakon teškog rata i pobjedničkih akcija Bljeska i Oluje te Erdutskog sporazuma, što je konačno omogućilo Hrvatskoj priliku za pregovarati.

„Tog dana, koji nikad neću zaboraviti, sam potpisao pristupnicu Vijeću Europe, kao i pristupnu Povelju o ljudskim pravima sa glavnim tajnikom Tarschysom. Ostvario se tada jedan od hrvatskih snova, drugi su bili NATO, EU i konačno predsjedanje, i da je glavna tajnica Vijeća Europe bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova", rekao je posebni savjetnik predsjednika Vlade,i bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić.

Hrvatski naraštaji tisuću su godina sanjali suverenu državu. Danas postoje brojne kritike na račun članstva u Europskoj uniji kako države članice nemaju suverenitet. Državna tajnica za Europu smatra kako je suverenost Hrvatske danas samo uvećana.

„Dakle i ona područja koja smo prenijeli, poput ribarske politike, zajednički sjedimo za stolom i donosimo upravo te zajedničke politike. Hrvatska kao članica EU je itekako vidljivija i bolje i jače i suverenije možemo štititi i promovirati naše interese", kaže državna tajnica za Europu u MVEP Andreja Metelko-Zgombić.

Europski fondovi jedan su od benefita hrvatskog europskog puta. Koristi se njime i Grad Osijek.

„Jedan smo od predvodnika u RH. Trenutačno je Osijek jedno od najvećih gradilišta, provodimo projekte vrijedno oko milijardu kuna. Mahom su to projekti financirani iz Europske unije", kaže Ivan Radić, gradonačelnik Osijeka.

Hrvatska je tada prije 25 godina jasno odabrala put poštivanja prava i sloboda, mišljenje je domaćina tribine, dekana Pravnog fakulteta Tunjice Petraševića. Iako je stava kako je Hrvatska tada postala puno više demokratskija zemlja, teško je izbjeći stvarnost u kojoj su upravo manjak demokracije i tromost pravnog sustava jedni od najvećih problema u današnjoj zbilji.

"Naravno da uvijek može bolje. Da stvari ne funkcioniraju baš onako kako bi trebale svjedoči i veliki broj tužbi na Europskom sudu za ljudska prava koji je institucija Vijeća Europe. Taj velik broj tužbi ukazuje da stvari nisu najbolje, ali upravo zahvaljujući članstvu, građanima i je otvorena mogućnost pritužiti se tom sudu ukoliko smatraju da su njihova prava povrijeđena", kaže Tunjica Petrašević, dekan Pravnog fakulteta u Osijeku.

Ipak, svega otprilike tri posto tužbi i završi na Europskom sudu za ljudska prava, kaže Petrašević, no one tužbe koje kompleksni mehanizam filtracije prođu, uglavnom završavaju osuđujućom presudom.