14°C Osječko-baranjska
OKRUGLI STOL: 34 posto svih poslova u Hrvatskoj mogu se raditi na daljinu, čekaju se izmjene Zakona o radu
Tko će platiti radniku korištenje vlastitih sredstava prilikom rada od kuće? Kako rad na daljinu staviti u zakonske okvire, i općenito koja je budućnost takvog oblika rada, raspravljalo se na posljednjem u nizu okruglih stolova u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca, Sindikata naftnog gospodarstva i udruge poslodavaca Norveške.
Što to norveški i hrvatski poslodavci imaju zajedničko s naftnim sindikatom? Svima je jedna od glavnih tema rad na daljinu. Pandemija, odnosno okolnosti proizašle iz nje, bilo one tehnološke ili političke, potakle su ionako već vani postojeći trend rada na daljinu, ili rada od kuće. Sada, nakon gotovo dvije godine takvog režima za dobar dio hrvatskih radnika, udruge i sindikati smatraju kako je vrijeme za porazgovarati sa zakonodavcem o pitanjima koja su se otvorila.
"Ono što poslodavci žele je da se to omogući na jedan fleksibilniji način. Sva dosadašnja istraživanja, čak i u Hrvatskoj, govore da je preferencija radnika i poslodavaca hibridni model rada. Ipak bi se zadržali uredski prostori, ali jedan dio rada bi se obavljao na daljinu", kaže Iva Tomić, glavna ekonomistica u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
U Hrvatskoj je tijekom 2020. godine 3 posto radnika stalno radilo na daljinu i još 8 posto povremeno. Na razini Europske unije 20 posto radnika tako je radilo. Istraživanja govore i kako je u EU moguće čak 37 posto svih poslova prebaciti na takav model rada, a u Hrvatskoj 34 posto.
"Nekako nam se čini da pregovori o Zakonu o radu koji trenutačno traju između poslodavaca, sindikata i ministarstva, su previše kruti i onemogućavaju fleksibilniji oblik organizacije radnog vremena i rada na daljinu. A zašto je on bitan? Između ostalog, imamo majke s malom djecom, dakle njima je rad na daljinu vrlo bitan da mogu organizirati radno vrijeme i odnos poslovnog i privatnog života. Ali ne samo majke, i mnogi drugi", kaže Tomić.
Neke zemlje mijenjale su svoje zakone u protekle dvije godine, poput Španjolske i Slovačke. Iako rad na daljinu ima neke prednosti, pitanje je tko plaća primjerice Internet ili struju. U HUP-u smatraju kako nema smisla da poslodavac udvostručuje svoje troškove, pa je to jedno od glavnih pitanja koje zanima radnike.
"Stavljamo naglasak na naknadu za korištenje svojih resursa prilikom rada na daljinu, pravo na isključenje, pravno na prekovremeni rad, pauzu i zaštitu na radu u takvim uvjetima rada. Rad na daljinu ne treba gledati kao nekakav problem, ako je jasno i kvalitetno regulirani. Trebamo ga gledati kao priliku za zadržavanje radnih mjesta", kaže sindikalni povjerenik, Sindikat naftnog gospodarstva Siniša Vinković.
Okrugli stolovi na ovu temu održali su se prije Osijeka i u Varždinu, Splitu i Rijeci, a epilog svega, znat će se nakon izmjena Zakona o radu koji će imati težak zadatak pomiriti želje države, poslodavaca i konačno – radnika.
