1°C Osječko-baranjska
ZAKLADA VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE: Katolička crkva – spona političke, kulturne, ali i gospodarske suradnje s Hrvatima u BiH
Povijesna spona Hrvata u Hrvatskoj i hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini oduvijek je bila katolička Crkva, a to vrijedi i danas, kada ona povezuje ne samo u regligijskom i nacionalnom, već i u kulturnom, gospodarskom i eurointegracijskom smislu. Prije tri godine s tim ciljem je osnovana Zaklada Vrhbosanske nadbiskupije. Danas je u Osijeku održana i svečanost obilježavanja Dana Zaklade i obljetnice osnutka, kao i sastanak predstavnika bosanske nadbiskupije, đakovačko-osječke i Osječko-baranjske županije.
U veljači 2020. osnovana je Zaklada Vrhbosanske nadbiskupije sa sjedištem u Vukovaru. Cilj Zaklade je pružanja potpore u provođenju humanitarnih aktivnosti usmjerenih na dobrobit bolesnih, starih i nemoćnih osoba, djece, studenata, i mladih te pomaganje projekata u Republici Hrvatskoj i Vrhbosanskoj nadbiskupiji. No, Zaklada služi i kao veza Hrvatske i hrvatskog naroda u bosni i Hercegovini.
- Osim ove humanitarne pomoći mnogo puta je još važnija ta stratreška pomoć, investicije koje će omogućiti ljudima da ostanu tamo gdje su rođeni, da tamo imaju svoje radno mjesto, da tamo stječu svoju pravednu plaću, da tamo žive svoj život, da grade, izgrađuju svoje obitelji, da doprinose društvu u kojemu žive. Velika zahvala i za pomoć Zakladi, velika zahvala za svaku drugu pomoć koja se čini prema ljudima u potrebi, kaže nadbiskup Vrhbosanski Tomo Vukšić.
Katolička je Crkva univerzalna i zato postoji povezanost između naših dviju biskupija, kazao je nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić. No, tu postoje i posebne povijesne veze jer upravo je jedan bosanski biskup u Đakovu započeo povijest današnje Đakovačko-osječke nadbiskupije, a mnogi iz vrhbosanske nadbiskupije doselili su na ove prostore, dodao je.
- Mi zato osjećamo jednu posebnu povezanost s Vrhbosanskom nadbiskupijom. Istodobno smo svjesni da opstanak Katoličke crkve i opstanak Hrvata u BiH je važan ne samo za te ljude koji žive tamo, i da na taj način njih pomažemo, nego pomažući njih mi smo svjesni da pomažemo ustvari i Republici Hrvatskoj, kaže nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić.
Župan Osječko-baranjske županije koja je član Zaklade Ivan Anušić istaknuo je ulogu Zaklade u ostanku i opstanku hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Kazao je i kako su sve aktivnosti koje Županija radi zajedno s Vrhbosanskom nadbiskupijom i hrvatskim gradovima i županijama u BiH zakonska, ali i moralna obveza, te kako će nastaviti podupirati Hrvate u BiH.
- Prvenstveno su aktivnosti kojima je bazična djelatnost potpora u projektima koji se razvijaju na području Bosne i Hercegovine. Projekti koji su vezani uz gospodarstvo, uz razvoj gospodarstva, opstanka, kako obrazovanja, znanosti, prosvjete i svega onoga što je potrebno da bi hrvatski narod na području BiH mogao nastaviti živjeti i ostati na tim područjima, kaže župan osječko-baranjski Ivan Anušić.
Ponovno je istaknuo i važnost političke suradnje s krajnjim ciljem ulaska Bosne i Hercegovine u Europsku uniju. Predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Vladimir Ham kazao je kako Grad rado podupire sve projekte Osječko-baranjske županije vezane uz opstojnost hrvatskog naroda u BiH, kao i rad Zaklade Vrhbosanske nadbiskupije.
- Drago mi je da evo upravo Vrhbosanska nadbiskupija i Đakovačko-osječka nadbiskupija su tu te koje nas povezuju s našim narodom u Bosni i Hercegovini i naravno da ćemo sve što je našoj mogućnosti, pri čemu ne mislimo samo na materijalno, već i na sve ono iskustveno što možemo dati našim sunarodnjacima primijeniti na najbolji mogući način u principu osiguravajući opstojnost hrvatskog naroda u BiH, kaže predsjednik Gradskog vijeća Grada Osijeka Vladimir Ham.
Dobra suradnja Grada Osijeka, Osječko-baranjske županije i Zaklade Vrhbosanske nadbiskupije kulminirala je i današnjim održavanjem obilježavanja Dana Zaklade i treće godišnjice njenog osnutka u Osijeku. Bila je to prigoda zahvaliti najzaslužnijima, te pobrojati sve što je učinjeno u proteklom razdoblju, ali i najaviti što će se raditi u sljedećem.
- Možemo reći da smo zadovoljni, Zaklada funkcionira skoro po svim krajevima Hrvatske, ostalo nam je još u planu 2023. godine Istarska županija i sjeverni dio Hrvatske. Ono što je jako bitno za reći Zaklada djeluju u humanitarnom jednom obliku koji pomaže od najmlađih do najstarijih osoba, to jest Hrvata u Bosni i Hercegovini, kaže Josip Dabro, upravitelj Zaklade Vrhbosanske nadbiskupije.
Najavio je kako je na danas održanoj sjednici Glavnog odbora Zaklade donešena odluka o sufinanciranju rada dječjih vrtića u Sarajevu i Vitezu, te obnove zgrade u kojoj će biti uređen Dom za starije, srednja škola i vrtić. Obnavljat će se i zgrada Teološkog fakulteta i Bogoslovije u Sarajevu, posljednje crkvene zgrade u Vrhbosanskoj nadbiskupiji koja još nije obnovljena izvana nakon rata.
