KAKO PRILAGODITI KONTROLU?: Klimatske promjene donijet će još veće probleme s komarcima?

Prošloga ljeta mnogi Osječani su odahnuli od svojih vječnih letećih neprijatelja – komaraca. Sušna godina i nizak vodostaj Drave učinili su svoje te je takozvanih naplavnih komaraca u većini sezone bilo vrlo malo. No, klimatske promjene na duži rok mogle bi u našem dijelu zemlje stvoriti uvjete koji više odgovaraju komarcima, a već danas doprinose širenju područja na kojem su komarci prisutni.

- Problem komaca se zapravo u Hrvatskoj počeo širiti sve više i više. Ako se sjetite prije desetak, dvadesetak godina išli smo na more jer tamo nema komaraca, danas idemo na more pa imamo jednaki broj komaraca kao maltene i u Osijeku u pojedinim mjestima, pogotovo tamo oko Vranskog jezera, tamo gdje ima dosta slatke vode, a problem pričinjavaju također i nove vrste koje dolaze, naime klimatske promjene jednostavno doprinose širenju pojedinih vrsta komaraca kojih prije na našem području nije bilo, najpoznatiji je ovaj tigrasti komarac, međutim dolazi i egipatski komarac i cijeli niz još drugih vrsta koje očekujemo da će se pojaviti u sljedećih nekoliko godina, rekao je voditelj projetka Bruno Hackenberger.

A ove vrste, ali i one udomaćene mogle bi u budućnosti širiti i bolesti koje su smatrane iskorijenjenima u ovom dijelu svijeta, kao što je jedna od najsmrtonosnijih bolesti uopće – malarija. Mjere kontrole populacije komaraca stoga će se u budućnosti sve više morati prilagođavati klimatskim promjenama, a upravo to je cilj gotovo pola milijuna eura vrijednog projekta sufinanciranog iz EU fondova koji provodi tim s Odjela za biologiju osječkog sveučilišta. U okviru projekta proveden je niz istraživanja populacija komaraca, razvijeni su prijedlozi mjera za kontrolu njihove populacije, a izrađen je i matematički model, odnosno interaktivna karta Hrvatske s mjerama suzbijanja komaraca.

- Napravili smo jedan sustav temeljen na umjetnoj inteligenciji koji predviđa kako dinamiku populacija, tako i određuje u kojem trenutku je optimalno tretirati populaciju komaraca, da ona padne ispod nekakve razine koja bi osiguravala njihovu snošljivost, dakle komaraca će uvijek biti, samo je razlika da li će nas ubosti pet ili šest ili deset u jednom satu ili će ta količina uboda pasti na jedan u danu, dodaje Hackenberger.

Voditelj projekta dodao je i kako su javnu tribinu u okviru projekta organizirali upravo početkom veljače, jer sada je vrijeme kada treba početi razmišljati o mjerama za suzbijanje komaraca. Model koji su izradili primjenjiv je u cijeloj Hrvatskoj, pa i šire, a za njegovu primjenu interes su već iskazale brojne jedinice lokalne samouprave.

- Postoji veliki interes, pogotovo interes za ovaj programerski, to jest ovaj softverski dio, zbog toga što taj dio omogućava kako optimizaciju troškova, što znači što manji troškovi i što veći učinak, te omogućava jedan sustav kontrole, a pošto je sustav rekalibrirajući, samokalibrirajući, dakle on postaje sve pametniji i pametniji, svake godine vam daje sve bolje i bolje preporuke i sve bolje rezultate možete ostvariti pomoću njega, ističe Hackenberger.

A dobra je vijest da će po svemu sudeći ova sezona ponovno biti sušna, što bi moglo značiti da ni ove godine neće biti velikih najezda komaraca. No, to nikako ne jamči da u budućnosti komaraca neće biti još i više, kao ni da neće postati još veća prijetnja zdravlju građana.