Tekuće zlato više nije toliko jednostavno proizvesti. Iza vinara izazovna je godina obilježena vremenskim ekstremima što se odrazilo i na kvalitetu, ali i na kvanitetu gotovog proizvoda.
- Može se dogoditi da imamo visoke šećere što za posljedicu može imati visoke alkohole, a niske kiseline što nije dobro za vino. Bitno je da bude lijepa harmonija između alkohola i kiseline. Da bi to preduhitrili bilo je potrebno početi malo ranije berbu da dobijemo što veću količinu s nižim šećerima i višim kiselinama, kaže vinar iz Iloka Mladen Papak.
- Prema našim podacima očekujemo smanjenje oko 20%, konkretno to znači da smo prošle godine imali stavljeno na tržište oko 500 tisuća hektolitara vina, a ove godine to će iz berbe 2024. godine iznositi od 460-470 hektolitara vina, kaže Krunoslav Karalić, v.d. ravnatelja HAPIH-a.
Najjači vinski adut na području Slavonije i Baranje i dalje je graševina, no zbog navedene situacije moglo bi doći do promjene u sortama koje su ovdje zastupljene.
- Na kontinentalnom području postoji mogućnost da uzgajamo sorte koje trebaju više topline i veću sumu aktivnih temperatura, a u skoro vrijeme i gorska hrvatska će postati pogodna za uzgoj sorti vinove loze ranije zrelosti, kaže Karalić.
Budućnost je vidljivo neizvjesna, a kako joj se prilagoditi moglo se saznati na jednom od panela Konferencije GO.
- Ono što mi danas imamo je da potrošač koji dođe danas u Hrvatsku on se susreće s ponudom brojnih vina koje nemaju ime i prezime, ali mi nudimo naš proizvod. Mislim da to u uvjetima smanjenej proizvodnje moramo jasno iskomunicirati, distancirati da se zna što je hrvatski proizvod, želimo da svi daju obol tome da to bude naša ključna komunikacija, kaže Tomislav Panenić, direktor Udruge Graševina Croatica.
Potreba za prilagodbom na vinskom tržištu ne proizlazi samo iz klimatskih promjena već i iz prisutnosti novih generacija potrošača kojima na odluke o kupnji utječe i kvalitetan marketing.
- Dobar je bio komentar od distributera koje smo doveli ovdje da obiđu regiju. Primjetili su na potrošačkoj korpi da ti potrošači promijenili su strukturu proizvoda i odlaze u nove oblike potrošnje. Raduju se ovom panelu jer nisu poduzeli i žele čuti tko su ti novi komunikatori koji se obraćaju novim generacijama – Z i milenijalcima, kaže Panenić.
A jedan od načina dolaska do njih su i brojne vinske manifestacije koje se organiziraju na području Osječko-baranjske županije.
- Mogu reći iz primjera koji je krenio 2013 godine, Večeri vina i umjetnosti s ciljem razvoja vinske publike da smo stvarno uspjeli povećati broj ljudi, posebice mladih koji kušaju vina i onda odlaze kasnije u vinarije otkrivati što sve nudi vinski turizam u okruženju.Tu su i Vinski maraton, Vinatlon, WineOS festival, kaže direktorica TZ OBŽ Ivana Jurić.
Degustacija je važna, pa ni s ove konferencije nitko nije otišao žedan.