4°C Osječko-baranjska
''BATINA - TISUĆLJETNI SVJETIONIK NA DUNAVU'': Kraj oko Batine naseljen ljudima više od osam tisuća godina
Poznato je kako su još prije 8 tisuća godina prostore oko Batine naselili ljudi. Ovaj iznimno plodan kraj uz Dunav tisućama je godinama privlačio brojne kulture, a u osječkom Arheološkom muzeju predstavljeni su predmeti s prijelaza brončanog na željezno doba kao i doba Rimskog carstva.
Batina – tisućljetni svjetionik na Dunavu, izložba je koja je plod desetgodišnjeg arheološkog istraživanja. Keramičke posude, spaljene kosti u grobovima, kao i drugi predmeti potječu s prijelaza brončanog na željezno doba, a pripadaju nepoznatoj kulturi koju se danas naziva Daljska grupa.
„Od Budimpešte prema dolje Dunavom, rijetko je koji položaj koji je ovako atraktivan. Možemo reći da je populacija koja je živjela na ovom području kontrolirala trgovinu Dunavom i bila izuzetno bogata", kaže ravnatelj Arheološkog muzeja Osijek Tomislav Hršak.
Osim tih predmeta, pronađen je i veliki broj rimskih grobova vezanih uz utvrdu Ad Militare koja je bila dio obrambenog sustava granice Rimskog carstva.
„To je bio vojni garnizon, tamo je bila vojna jedinica koja je u početku brojala oko 600 vojnika. Uz nju je postojalo i civilno naselje, živjele su tamo njihove obitelji. Našli smo grobove i žena i djece, tako da je to bio klasični garnizon, ne kako smo prije zamišljali kao izoliranu vojnu jedinicu, nego su bili vojnici koji su živjeli sa svojim obiteljima cijeli život u Batini i čuvali granicu Rimskog carstva", kaže Tino Leleković (HAZU).
Osim što je najdugotrajnije arheološko nalazište u Hrvatskoj, Batina je i jedinstven lokalitet po tome što su predmeti pronađeni još krajem 19. stoljeća završili u devet muzeja diljem Europe. Dodatna istraživanja dala su još bolji kontekst života tih ljudi.
„Poznato je kako su ti stanovnici održavali kontakte s prostorom Crnog mora i ruskih stepa, jer neki od tih nalaza koji postoje samo u Batini i nigdje drugdje u Europi dokazuju upravo to. Mi smo htjeli dati starim nalazima arheološki kontekst. Oni su pronađeni prilikom sadnje vinograda, u to vrijeme istraživači nisu poklanjali pažnju nekim stvarima kao danas. Batina je bila centar Karpatske kotline", rekao je ravnatelj Instituta za arheologiju Zagreb Marko Dizdar.
Uz izložbu izdan je i katalog, a želja je svih uključenih u projekt nastaviti s istraživanjima na plodnom području, kako za život tako i arheologiju.
