FILM REDATELJA MILANA PAUNA: ''Križ slobode – od Kanfanara do Vukovara'' - filmska priča o simbolu žrtve i zajedništva hrvatskog naroda

''Križ slobode – od Kanfanara do Vukovara'' - filmska priča o simbolu žrtve i zajedništva hrvatskog naroda

Svi koji su bili u Vukovaru, sigurno su barem nekad posjetili jedan od njegovih glavnih simbola, Križ na ušću Vuke u Dunav. No ono što mnogi ne znaju je priča o njegovom podrijetlu i poruka koju nosi. Upravo to, kao i mnoge druge zanimljivosti, publici će otkriti dokumentarni film „Križ slobode – od Kanfanara do Vukovara“  čiju produkciju potpisuje Humanitarno-kulturni braniteljski centar Vukovar.

- Naš je cilj bio dokumentarnim filmom obilježiti 25 godina od postavljanja križa slobode na ušću Vuke u Vukovaru. Križ je postavljen 28. svibnja 1998. godine, blagoslovljen je na Antunovo 13. lipnja iste te godine. Zove se Križ slobode jer mu je namjena bila svim žrtvama za slobodnu hrvatsku , tako na križu i piše. Dakle, to nije križ samo vukovarskim braniteljima i žrtvama Vukovara, nego svima onima koji su kroz povijest poginuli za Hrvatsku, kaže redatelj Milan Paun.

Želja im je, dodaje, bila očuvati ovaj spomenik od zaborava, ali ujedno i otkloniti zablude i krive informacije koje su o njemu dostupne u javnosti – poput toga da je križ izrađen od bračkog kamena.

- U filmu imamo ekskluzivnu priču o tome kako je ovo zapravo zamjenski križ, on nije trebao biti izrađen. Za Vukovar je izgrađen jedan drugi križ od južnoafričkog mramora, izrađen u Njemačkoj. Prošao je križni put od Bleiburga preko Slovenije kroz mnoge hrvatske gradove, blagoslovljen na tom putu s namjenom za Vukovar. Došao je u Đakovo i tamo je čekao postavljanje u Vukovaru, nikada nije postavljen, ostao je u Đakovu. Nećemo zbog toga žaliti, naš vukovarski križ je i ljepši i veći od njega, kaže Paun.

Inače, riječ je o djelu kipara Šime Vidulina i Marčela Starčića dok je idejni začetnik hrvatski branitelj Filip Kunac.

- On je napravio nacrt ovoga sadašnjeg križa kako je on trebao izgledati, Šime Vidulin i Marčelo Starčić su ga izradili 1996. godine i dopremljen je u Vinkovce. Tamo je bio gotovo dvije godihne, čekao je mirnu reintegraciju i vrijeme kada će biti postavljen ovdje, kaže Paun.

- Ponosni smo da smo dionici tog vremena i tog događaja. Na ponos nam je, izvolite doći u Vukovar svi koji još niste bili da se osvjedočite koliko je to monumentalno i značajno. To govori na naš način što smo mi i kako smo mi, kaže kipar Marčelo Starčić.

Sve to, budućim generacijama trebao bi približiti i ovaj film koji će ostati važan dio kulture sjećanja Grada Heroja.

- Ja kao gradonačelnik, kao netko koga zanima ta problematika sam uspio doznati neke stvari i detalje, a gdje neće netko od građana tko nije upućen u te stvari. Tako da je dobro to ponavljati, ovo je jedna pozitivna priča o zajedništvu, o žrtvi, ali i slobodi, kaže gradonačelnik Vukovara Ivan Penava.

Film je vukovarskoj publici premijerno prikazan u sklopu obilježavanja Dana grada. A svi koji su se danas našli u Vukovaru, osim u filmu, mogli su uživati i u Eko-etno sajmu u sklopu festivala „SVI zajEDNO HRVATSKO NAJ“ . Događaj okuplja više od 40 izlagača iz Slavonije, Dalmacije i Varaždina, a otvoren je do ove nedjelje.