STV Live
Četvrtak, 29. rujan 2022.
18°C
"Učinite svaki dan svojim remek djelom." -J. Wooden

Osječko-baranjska

SKUP NA FILOZOFSKOM FAKULTETU: Lokalna vlast u povijesti Slavonije ovisila je o vladarima koji su vladali ovim prostorima

Lokalna vlast i samouprava oduvijek je imala važnu ulogu u društvenoj zajednici, pa tako i na području Slavonije, Baranje i Srijema. Kako je tekao razvoj lokalne samouprave od nekadašnjih utvrda, župa i banovina do općina, gradova i županija na ovome prostoru govori se na dvodnevnom znanstvenom skupu u Osijeku, kojega zajednički organiziraju Hrvatski institut za povijest i osječki Filozofski fakultet.

Lokalna vlast u povijesti Slavonije ovisila je o vladarima koji su vladali ovim prostorima
Lokalna vlast u povijesti Slavonije ovisila je o vladarima koji su vladali ovim prostorima

 

O povijesti lokalne vlasti i samouprave u Slavoniji, Baranji i Srijemu šira zajednica ne zna puno, ali je pojedinačno istražuju povjesničari, koji su spremni svoja saznanja podijeliti u javnosti, poručuju organizatori znanstvenog skupa u Osijeku.

- Ove godine smo se odlučili na ovu tematiku ponajprije zbog toga što nije dugo istraživana ili je istraživana samo na pojedinačnoj razini, tako da je bilo vrijeme, s obzirom da je ta tema često aktualna i u današnje vrijeme, često u političkim krugovima, odlučili smo se da malo rastumačimo povijest lokalne samouprave u svim razdobljima kako bi se shvatio i ustroj današnje lokalne samouprave u Hrvatskoj, pa tako da na neki način i političari iz naših spoznaja mogu vidjeti je li to dobro, jeli opravdano, kaže Miroslav Akmadža, Hrvatski institut za povijest – podružnica Slavonski Brod.

Okvirna tema skupa je razvoj struktura vlasti i upravljanja na nižim razinama političke i društvene organizacije na području današnje Slavonije, Srijema i Baranje, od starog vijeka do najnovijeg vremena. Sve je, kažu povjesničari, ovisilo o vladarima, koji su vladali ovim prostorima.

Od Mađara, Turaka, svaki je prilagođavao svojim potrebama, ali današnje, recimo, županije imaju izvorište često u tim nekim povijesnim vremenima, iako su one prilagođene novonastalim okolnostima i novome vremenu, kaže Akmadža.

Ako govorimo recimo o Antici onda i nemamo općina, kasnije se razvijaju. Sve je tematski vezano, znači, ako imamo stari vijek, srednji vijek, novo doba, sami sustavi uprava su različiti. Najpogodnije za istraživanje je možda ipak 20. stoljeće, kaže tajnica skupa, Ana Rajković Pejić.

Skup se nastavlja sutra, a zaključci će biti objavljeni u zborniku, koji će biti dostupan široj javnosti.