REAGIRAO DIO PČELARA, UKLJUČILE SE I POLITIČKE STRANKE: Novim Pravilnikom o držanju pčela onemogućuje se razvoj urbanog pčelarstva

Novim Pravilnikom o držanju pčela onemogućuje se razvoj urbanog pčelarstva

Stipica Čičak svoje pčele drži nedaleko Tikveša u Baranji.

Novi pravilnik o držanju pčela po njemu, ima dva ključna problema. Prvi je davanje prevelikih ovlasti pašnom povjereniku.

- Red, naime, treba postojati. Ali, ovaj pravilnik omogućuje pašnom povjereniku da bez ikakvog razloga odbije doseljavanje neke osobe. Nije dužan dati obrazloženje, niti postoji mogućnost žalbe na tu odluku. Ta žalba bi se trebala brzo riješiti, dok traju pašne prilike u tom navedenom dijelu godine, kaže predsjednik Udruženja pčelara Slavonije i Baranje "Radilica" Osijek Stipica Čičak.

Pravilnikom, čije je javno savjetovanje završilo u petak, onemogućuje se i razvoj urbanog pčelarstva, kakvo je, kaže Čičak, sasvim normalno u većini Europe.

- U nekim zemljama se čak ispred parlamenta nalaze instalirane košnice, i time se pridaje važnost pčelama i značaju za ukupnu proizvodnju hrane. Kod nas je to nemoguće jer postoji takav pravilnik. Moglo se to riješiti da se pašna područja podijele na urbana i ruralna, dodaje Čičak.

Koja bi onda imala svoja posebna pravila.

- Gdje ovaj pravilnik regulira 300 metara, normalno da bi to u ovom slučaju bilo nemoguće, da bi to bila prevelika razdaljina, i da bi trebalo u pitanju biti 50-ak metara udaljenost međusobna, smatra Čičak.

A koristi od pčela imali bi svi.

- Znate Osijek kakav je? Znate da je zelen, da ima puno vrtova. Sami donesite zaključak, benefiti bi bili ogromni, zaključuje Čičak.

Grad Osijek svojevremeno je donosio uredbe o zabrani držanja pčela, danas je u međunarodnom projektu u kojemu se raspravlja upravo o urbanom pčelarstvu.

Inače, u Osijeku djeluju dvije udruge pčelara. Predsjednik udruge "Pčela" i Pčelarskog saveza Osječko-baranjske županije Slavko Stojanović svoje pčele seli oko pet puta godišnje, ovisno o paši. Kaže kako su slučajevi u kojima pašni povjerenici nekome prave problem rijetki. S pravilnikom je, kaže, kakvim takvim bolje nego bez.

- Problem pravilnika treba prepustit pčelarima. Oni ga trebaju napraviti. Koliko znam, unazad četiri godine, dok je predsjednik bio Željko Vrbos, radilo se na pravilniku, nije bio dorađen. Onda je to Ministarstvo krenulo ga raditi, što smatram da nije u redu. Mislim da će tako biti krivo napravljen i da se neće baviti problemima pčelara na terenu, kaže Slavko Stojanović, predsjednik Pčelarske udruge "Pčela" Osijek.

Smatra da bi se trebala osnovati radna skupina s predstavnicima pčelara iz svih županija, predstavnikom Hrvatskog pčelarskog saveza, ministarstva i potencijalno veterinarske službe.

- I da se taj pravilnik konačno privede svrsi. Jer, mislim da je problem posljednje četiri godine u Hrvatskom pčelarskom savezu interes pojedinih skupina gdje su pojedinci pokušavali vući vodu na svoj mlin. Ja podržavam i pčelare u Dalmaciji, Slavoniji i cijeloj Hrvatskoj. Ali, hajdemo zajednički naći rješenje da svi budemo zadovoljni, i da nam povjerenici mogu raditi korektno i bez tenzija. Uvijek njih prozivamo kada nešto ne valja, a mislim da povjerenici izuzetno kvalitetno rade svoj posao, ističe Stojanović.

Pravilnikom tako nisu zadovoljni svi, svatko iz svog razloga, no pčelari konačno barem mogu biti zadovoljni godinom.