22°C Osječko-baranjska
OKRUGLI STOL U HGK: OBŽ ima izniman potencijal za iskorištavanje prednosti kružnog gospodarstva
Kao jedan od glavnih razloga trenutačne krize, ali i poskupljenja često se navode problemi u globalnom lancu opskrbe, a koji su započeli za vrijeme pandemije, te se nastavili agresijom Rusije na Ukrajinu. Kao jedno od potencijalnih rješenja nameće se agresivnija implementacija kružnog gospodarstva, odnosno iskorištavanja sekundarnih sirovina u novoj proizvodnji. Upravo Osječko-baranjska županija ovdje ima ogromni potencijal, naglašeno je na okruglom stolu na temu kružnog gospodarstva održanom u osječkom HGK.
Pandemija korona virusa, trgovinski rat SAD-a i Kine, ruska invazija na Ukrajinu. Sve ovo dovelo je do nikada ranije viđenih problema u globalnom lancu opskrbe. Više nije problem platiti sirovine nego kako uopće doći do njih, i to nerijetko s kašnjenjima koja osciliraju do te mjere da ugrožavaju pojedine proizvodnje, kažu u osječkoj podružnici HGK.
- Do sada je dominirao taj linearni pristup gospodarstva u kojem je poslovna filozofija bila bazirana na proizvodnji, potrošnji i stvaranju otpada. Naravno da upravo ovi problemi koje sam naveo dovode do toga da se ova treća stepenica, a to je otpad pretvori ponovno u sirovinu i produži vijek proizvodu i na taj način anulira dakle taj problem sirovina u smislu nabave, kaže predsjednik HGK Osijek Zoran Kovačević.
Dobra vijest je da Osječko-baranjsko gospodarstvo ima izniman potencijal za prelazak iz linearnog u kružno gospodarstvo. Upravo najzastupljenije gospodarske grane u našoj županiji – poljoprivreda, prerađivačka industrija i građevinarstvo proizvode otpad koji je najpogodniji za ponovno iskorištavanje.
- Naša županija, kada smo spomenuli poljoprivredu bazirana je na biljnoj proizvodnji od 200 000 hektara biljnog otpada, odnosno biljnih ostataka koji se može pretvarati u toplinsku i električnu energiju, nema više tog primjera farmerske proizvodnje koja u sebi ne sadrži, od proizvodnje mesa, mlijeka, stajskog gnojiva, pa onda do one priče o bioplinskim postrojenjima, bioplinu, stvaranje toplinske, električne energije, u konačnici plastenici, pa i proizvodnja povrća, kaže Kovačević.
A neke od tvrtki Osječko-baranjske županije polako se približavaju idealu kružnog gospodarstva gdje se svi nusproizvodi ponovno iskorištavaju. Kao svijetli primjeri na okruglom stolu istaknuti su osječka Saponia, DS Smith Belišće, te Drava International, kao i komunalno poduzeće Unikom zbog svoje uloge u realizaciji kružnog gospodarstva u gradu Osijeku.
- Kroz godine kvalitetnom edukacijom, ali i primarnom selekcijom otpada, znači sustavom od vrata do vrata u kojem omogućujemo građanima da šest vrsta, odnosno frakcija otpada selektiraju ispred svoje kuće, odnosno stana došli smo do te brojke od 51,9%, što nas svrstava među četiri grada u Hrvatskoj koji su jedini prešli tu brojku 50%, a koja je regulativa Europske unije, kaže direktor Unikoma Igor Pandžić.
A kada je riječ o Europskoj uniji i ona je bila primorana ubaciti u višu brzinu svoje napore u osiguravanju uvjeta za prelazak na kružno gospodarstvo svojih članica. Izdvajanja za ekologiju sve više poprimaju i predznak brige za održivost gospodarstva, pa će tako u budućnosti i u fondovima Europske unije biti više novca za investicije koje osiguravaju jačanje kružnog gospodarstva.
