Izvješće o radu župana u drugoj polovici prošle godine, kao i izvješće o provedbi Plana razvoja županije za razdoblje do 2027. godine za 2022. usvojeno je na današnjoj sjednici Županijske skupštine. Župan je istaknuo kako je u prethodnom polugodišnjem razdoblju završen Regionalni distribucijski centar za voće i povrće, te je kraju priveden Gospodarski centar koji će se otvoriti u travnju. Započela je i izgradnja nove zgrade prve gimnazije, a koja će biti gotova za godinu i pol dana.
- Daljnji projekti koje radimo i oni svi koje smo paralelno radili, s kojima nismo naravno stali su subvencije na stambene kredite, subvencije i potpore poduzetnicima, obrtnicima, OPG-ovcima, poljoprivrednicima ,subvencije kroz stipendije učenicima i srednjoškolcima, sustavi za navodnjavanje koje smo njih 16 započeli prije nekoliko godina, četiri ili pet su već u funkciji, mislim da je ovaj zadnji dobio upravo, Puškaš da je dobio uporabnu dozvolu, da ćemo uskoro i njega ići otvoriti, to je u biti jedan od najvećih sustava za navodnjavanje, kaže župan osječko-baranjski Ivan Anušić.
Župan je istaknuo i kako je u prošloj godini ponovno usvojen najveći županijski proračun u povijesti koji je iznosio dvije milijarde kuna. Pohvalio se i rastom zaposlenosti i padom nezaposlenosti, kao i rastom županijskog BDP-a te investicijama. Na sjednici je donesen i jedan od strateških dokumenata koje je župan stavio u prvi plan i u svojem izvještaju. Radi se o prijedlogu Programa poticanja poduzetništva Osječko-baranjske županije za 2023. godinu.
- Sam projekt je koncipiran kroz jedanaest programskih aktivnosti unutar kojih je razrađeno oko tridesetak različitih projekata. Projekti su vezani uz kreditiranje poduzetnika, informiranje, savjetovanje, edukaciju, mentorstvo, poticanje zapošljavanja, sve one aktivnosti koje su potrebne kako za poduzetnike početnike, tako i za poduzetnike u fazi rasta i razvoja. Ukupna vrijednost ovog projekta je više od milijun eura, kaže Ivana Katavić Milardović, pročelnica UO za gospodarstvo OBŽ.
A vijećnici su danas glasali i o svojim naknadama. Iako su neki vijećnici tražili povećanje vijećnićkih i naknada za sudjelovanje u radnim tijelima skupštine, na kraju se u odluci našlo tek pretvaranje ranijih iznosa naknada u eure, dok za povećanje nije bilo potrebnog konsenzusa.
- Podizanje naknade vijećnicima je bilo postavljeno nekoliko puta kao inicijativa, ja osobno nisam sklon tom povećanju, ali sam rekao jedno, to je ako od 47 vijećnika u Županijskoj skupštini, ako njih 47 kaže „da, mi smo za povećanje naknade naše“, neka izglasaju, ja niti to podržavam, niti ću to podržati i na kraju krajeva veliki dio vijećnika čini mi se nije niti podržao to tako, kaže Anušić.
Što se pak tiče točke pitanja i prijedlozi vijećnik SDP-a Marko Bogatić zatražio je informaciju o tome koliko su jedinice lokalne samouprave izgubile novca iz državnog fonda za fiskalno poravnavanje zbog gubitka broja stanovnika na posljednjem popisu. Župan je kazao kako jedinice lokalne samouprave ne mogu više očekivati da će im sve biti dano na pladnju, već moraju iskoristiti drugi izvor financiranja, a to su fondovi EU.
- Mi nikad nismo niti očekivali ništa da bi nam se trebalo dati, nama ne treba ništa niti dati, mi samo trebamo imati iste uvjete za natječaje, iste uvjete za utrku za projektima i novcima, a onda ću se ponovno sada vratiti na onu nepravdu koja je bila do prije dvije godine, ili godinu dana, a to je bila da smo mi bili stavljeni u istu statističku regiju sa Zagrebom, gdje je izravno Osječko-baranjskoj županiji, Vukovarsko-srijemskoj i svim ovim slavonskim županijama izbijeno nekoliko milijardi kuna mogućnosti privlačenja sredstava europskih fondova, jer smo umjetno podignuti s indeksom razvijenosti, jer smo bili zajedno sa Zagrebom, to je promijenjeno, kaže Anušić.
Nekoliko pitanja bilo je vezano i uz prometnu infrastrukturu u županiji, pa se tako među ostalim moglo čuti i kako je obnova ceste Donji-Miholjac – Belišće – Valpovo – Petrijevci, a koja je u vrlo lošem stanju uvrštena u prioritete Hrvatskih cesta. Županija će, uz to poslati i požurnicu Hrvatskim autocestama po pitanju obnove ceste Podgorač-Čepin.