OBLJETNICA PRIZNANJA I MIRNE REINTEGRACIJE: Penava: „Mirnom reintegracijom reintegrirali smo prostor, ali dezintegrirali ljude“

Penava: „Mirnom reintegracijom reintegrirali smo prostor, ali dezintegrirali ljude“

Hrvatskom himnom u Hrvatskom domu u Vukovaru započela je središnja svečanost u povodu 31. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske i 25. obljetnice završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja i mandata UNTAES-a u Hrvatskoj. Pozdravljajući okupljene na svečanoj akademiji vukovarski gradonačelnik Ivan Penava kazao je kako ni jedne od ovih obljetnica ne bi bilo da nije bilo hrvatskih branitelja i pobjedničke hrvatske vojske.

- Koja je omogućila, nakon vojno-redarstvene akcije Oluja, i, nemojmo se zavaravati, stvorila preduvjete za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, rekao je gradonačelnik Vukovara Ivan Penava.

Bila je to mudra i dobro provedena odluka, ali, ukoliko se gleda iz današnje perspektive, nije u potpunosti uspjela, upozorio je Penava. Nije, rekao je, riješeno pitanje ratnih zločina. U pojedinim školama djecu se i dalje uči da ne vole svoju Domovinu, a demografski ovaj je prostor doživio katastrofalni minus, upozorio je.

- Tako da sagledavajući cjelokupan ovaj proces nakon 30 i nešto godina mogu reći i ponovno zahvaliti svima koji su doprinijeli da se hrvatsko Podunavlje reintegrira u ustavno-pravi poredak RH. Odlično odrađen posao, izuzetno zahtjevan, međutim od samog starta u procesu obnove bilo je jasno da se ide na stambene objekte, infrastrukturu, gospodarstvo da zaostaje, i od te jedne male pukotine dobili smo ovo čemu svjedočimo danas, da nas nema i da nas je sve manje, i kada bih htio biti ironičan, mogu reći da smo integrirali prostor, ali dezintegrirali ljude, kaže Penava.

Svečanoj akademiji prisustvovali su i neki od sudionika procesa mirne reintegracije sredinom 90-tih godina. Sjećanja su, kažu, i danas vrlo intenzivna.

- Hrvatska je mirnim putem riješila svoj istočni dio, koji je bio najteži za riješiti, jer je bio reintegriran potpuno u Srbiju, i tu je ta veličina da smo na miran način, bez ispaljenog metka, uspjeli riješiti i taj dio prostora. Da smo to napravili vojnim putem, vjerojatno bi ovdje bilo još većih razaranja i žrtava, i tu je ta velika prednost. Danas je ovaj projekt mirovne misije istočne Hrvatske najuspješniji još uvijek projekt u Ujedinjenim narodima, rekla je Vesna Škare Ožbolt, bivša predstojnica Ureda predsjednika Republike.

No, da nije u potpunosti uspio u smislu suživota smatra vukovarski branitelj i saborski zastupnik Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić.

- Nije zaživjelo, prođite po Vukovaru, znate i sami da su škole odvojene i dalje, da djeca ne idu zajedno u školu, da ih se odvaja od najmanjih uzrasta, i recite mi kakav to onda može biti suživot kada ta djeca napune 18 godina. Ta se djeca ne poznaju. Ta djeca bi zajedno trebala ići u škole, družiti se i kada napune 18 godina da se znaju između sebe, a ne da se mlate po Vukovaru. To je posljedica Erdutskog sporazuma, to je taj jeti koji se skriva i koji je zapravo donio samo probleme ovome gradu, kaže Stipo Mlinarić, saborski zastupnik (DP).

A da problema ima pokazao je i ne dolazak na svečanu akademiju političkih predstavnika srpske manjine, koji su to obrazložili uskraćivanjem svojih prava u Vukovaru.

- Njima je sve uskraćeno, po njihovom, a žive bolje sto puta nego hrvatski branitelji, koji su stvarali ovu državu, hrvatski logoraši i bilo tko drugi. Recite mi usporedbu Vojislava Stanimirovića, okupacijskog gradonačelnika Vukovara i Tomislava Merčepa, koji je bio prvi zapovjednik obrane Vukovara. Tomislav Merčep je umro u zatvoru kao ratni zločinac, a Stanimirović je ugledni građanin RH, bivši saborski zastupnik, uživa povlaštenu saborsku mirovinu. Recite mi tko je tu u prednosti? Pobunjenici ili hrvatski branitelji, dodaje Mlinarić.

I predsjednik Milanović komentirao je u Vukovaru ovu temu. Kazao je kako mu je žao što nema predstavnika podunavskih Srba te ih pozvao da poštuju  hrvatsku državu.