SKUP SPORT: Porasle cijene ribolovnih dozvola, šanse za reciprocitet male

Ilustracija FOTO: Pixabay

Krajem prošle godine, a sukladno pravilniku, ribolovne zajednice u Hrvatskoj donijele su nove cjenike ribolovnica u kojima su cijene dozvola, očekivano porasle. O ovoj temi raspravljalo se čak i u hrvatskom Saboru, na inicijativu zastupnika Socijaldemokrata Domagoja Hajdukovića. On je upozorio kako će uživanje u prirodi osječke ribiče po novom koštati 80 eura godišnje, a pokrenuo je i pitanje reciprociteta. Naime, s tom dozvolom kupljenom u Osijeku isti ribiči ne mogu pecati s druge strane rijeke Drave u Baranji, niti u Đakovačkom kraju, a niti kod ostala tri koncesionira u županiji bez kupnje podjednako skupih dozvola kod svakog od njih. Hajduković je prozvao Minstarstvo poljoprivrede koje, kako je rekao, dopušta ovakav kaos te silni broj koncesionara.

Komentar na sve ovo potražili smo u Hrvatskom športskom ribolovnom savezu, a predsjednik Vladimir Sever kazao je kako su ovlaštenici na milosti i nemilosti Zakona o slatkovodnom ribarstvu i pravilnika.

- Sad je po novom plan upravljanja kojeg radi struka, znači to su ljudi koji na fakultetima su stručne osobe da izrade jedan stručni rad vezano za svakog ovlaštenika ribolovnog prava i najviše se tu odnosi na ribe, na vrste koje se moraju poribljavati i na neki način da ta voda zadovoljava športski ribolov na tom ribolovnom području, kaže predsjednik Hrvatskog športsko ribolovnog saveza Vladimir Sever.

Drugim riječima ovlaštenici su u obvezi poribljavati svoje vode, inače im prijeti gubitak koncesije. Kako su cijene ribe koja se koristi za poribljavanje značajno porasle, ovlaštenici su prisiljeni povećati i cijene ribolovnih dozvola.

- Znači riba koja je koštala, ja ću govoriti u kunama, da me se lakše još može razumjeti, koja je koštala nekakvih dvadesetak kuna, sada je došla već na trideset i pet, znači poskupljenje slatkovodne ribe je otišlo više od 80 posto. Ovlaštenik ribolovnog prava mora poribit s onom količinom koju je u planu upravljanja napisala struka, kaže Sever.

No, tu je i pitanje reciprociteta, odnosno omogućavanje lova ribe s dozvolom jednog ovlaštenika na području drugog. Ribiči, naime upozoravaju kako su u brojnim zemljama Europske unije ribičke dozvole jeftinije nego u Hrvatskoj, te vrijede za cijelo područje države u kojoj se izdaju. Sever je istaknuo kako te države imaju drugačije uređen sustav ribočuvarske službe i poribljavanja.

- Teško će biti Republici Hrvatskoj da ide na taj model, jer onda ona mora plaćati jedan veliki aparat, a to je ribočuvarska služba, ili nekakve renđere, isto tako poribljavati vode, jer onda sva sredstva idu državi, ali onda je država dužna to i poribljavati i voditi tu cijelu priču koju sada vode ovlaštenici ribolovnog prava, bojim se da za to država trenutačno nema snage, kaže Sever.

A volje za korjenitim izmjenama Zakona o slatkovodnom ribarstvu koje bi omogućile reciprocitet po uzoru na zapadne zemlje očito nema. Kao što je često slučaj, unatoč porezima koji su među najvišima u Europskoj uniji, hrvatski građani su i kada je riječ o održavanju slatkovodnog ribljeg fonda ti koji - ponovno plaćaju račun.