STV Live
Četvrtak, 23. svibanj 2024.
18°C
"Izaberi posao koji voliš, i nećeš morati raditi ni dana u životu" -Konfucije

Osječko-baranjska

JEDINSTVENE BOJE, OKUSA, MIRISA I DUGE TRADICIJE: Slavonska kobasica od danas zaštićena oznakom zemljopisnog podrijetla

Slavonska kobasica – nezaobilazna gastronomska delicija istočne Hrvatske od danas je tradicionalni prehrambeni proizvod zaštićen na razini Europske unije oznakom zemljopisnog podrijetla. Veliko je to postignuće za ovaj proizvod zahvaljujući kojem bi mu trebala rasti prepoznatljivost, kvaliteta, traženost na vanjskim tržištima, ali i cijena.

Slavonska kobasica od danas zaštićena oznakom zemljopisnog podrijetla
Slavonska kobasica od danas zaštićena oznakom zemljopisnog podrijetla

Ovo je Slavoncima i Baranjcima dobro poznata slavonska kobasica – jedinstvene boje, okusa i mirisa, te duge tradicije. No, na tržištu Europske unije nepoznata i nepriznata. Sve do danas. Slavonska kobasica, naime registrirana je kao četrdeset i prvi po redu zaštićeni hrvatski tradicionalni prehrambeni proizvod. Zadovoljni su prije svega malobrojni preostali registrirani proizvođači kojima bi se trenutačno tek odškrinuta vrata europskog i svjetskog tržišta trebala šire otvoriti.

- Točno je i da će se i poboljšati kvaliteta, i ne samo poboljšati kvaliteta nego ona je i standardizirana i pod tim uvjetima i takvima će se ona i proizvoditi, a naravno da će morati biti skuplja, i nadamo se da će naći svoje tržište i na velikom tržištu Europske unije, ne samo u našoj, u Republici Hrvatskoj, jer je to praktično brend, kaže predsjednik Udruge Čuvari slavonske tradicije Stjepan Živković.

No, kupci u Hrvatskoj ne moraju se odmah uplašiti još viših cijena svoje omiljene mesne slastice, jer poskupljenja slavonske kobasice po svemu sudeći odnositi će se tek na europsko tržište i za proizvode najviše kategorije. A pravila kako bi trebala izgledati standardizirana slavonska kobasica napisao je profesor Dragan Kovačević s osječkog Prehrambeno tehnološkog fakulteta.

Otprilike kad imamo finalni proizvod koji nastaje nakon minimalno 60 dana on bi se trebao površinski osjetiti blago po češnjaku i po dimu, a što se tiče okusa to bi trebao biti jedan uravnoteženi miks između soli, paprike, zatim fermentiranog mesa i češnjaka, kaže Dragan Kovačević, autor specifikacije proizvoda „Slavonska kobasica“.

Na Prehrambeno tehnološkom fakultetu su također ponosni na registraciju slavonske kobasice kao zaštićenog proizvoda, u što su i sami proteklih nekoliko godina ulagali napore i lobirali. Na primjeru donošenja nove specifikacije proizvoda te čitavog puta do njene registracije također će učiti i studenti fakulteta, ali i drugi.

- Naši studenti prije svega uobičajeno uče znači tijekom studija ovu kompletnu tehnologiju, ali ne samo studenti, mi znači provodimo razno razne edukacije za sve proizvođače ili hobi proizvođače koji se žele baviti proizvodnjom ne samo kobasice nego bilo kojih tipova prehrambenih proizvoda, pića, vina, rakija i ostalog tako da mi to kontinuirano provodimo upravo s ciljem promoviranja tih proizvoda, edukacije proizvođača da proizvode što bolje i što kvalitetnije proizvode, kaže Jurislav Babić, dekan Prehrambeno tehnološkog fakulteta u Osijeku.

Nakon dugog puta registracije sljedeći korak je prestižni status zaštićenog proizvoda i promovirati na tržištu Europske unije. Ovdje se proizvođači nadaju kako će imati potporu države.

- Očekujemo da Ministarstvo uskoro objavi pravilnik kojim bi trebala biti osigurana sredstva za kompenzaciju troškova koje naši proizvođači imaju vezano uz certifikacijska odnosno kontrolna tijela i isto tako očekujemo da tu budu i odobrena sredstva koja će našim udrugama proizvođača i našim proizvođačima omogućiti daljnji nastavak promocije ovih proizvoda, njihove marketinške aktivnosti i edukacije, kaže Kovačević.

No, iako je slavonska kobasica sada zaštićeni proizvod i dalje je, nažalost u opasnosti. I to zbog dobro poznatog razloga – sve izraženijeg pada svinjogojske proizvodnje u Hrvatskoj, a koja je samo od ulaska u Europsku uniju opala za gotovo 8 posto. Proizvođači stoga kažu kako bi puno veći dio potpora države u budućnosti trebao ići i u tom smjeru, no ne gaje prevelike nade.