HRVATSKO VINARSTVO IDE U DOBROM SMJERU: U prošloj godini porastao izvoz vrhunskih vina vinogorja istoka Hrvatske

Ilustracija

2021., a pogotovo 2020. bile su teške godine za mnoge izvravno, pa i neizravno vezane uz ugositeljsku industriju, a među njima i vinare. Zbog pada prometa pala je i proizvodnja, već duže vrijeme bilježi se i smanjenje površina pod vinogradima u našoj zemlji, a osobito je porastao vanjsko trgovinski deficit, ali i uvoz nekvalitetnih vina.

- U 2021. godini recimo imali smo u prvih deset mjeseci uvoz vina koji je premašio kompletnu 2020. godinu. Uvezli smo vina u vrijednosti nekih 27 milijuna eura, a izvezli u vrijednosti manje od 14 milijuna eura. Dakle onaj uvoz pokrivamo manje od 50% s našim izvozom, što je naravno nepovoljno, kaže viši stručni suradnik HGK Osijek Igor Mikulić.

No, istovremeno, ima pokazatelja kako hrvatsko vinarstvo, pogotovo u vinogorjima istoka zemlje koja su i najveći proizvođač vina u našoj zemlji, ide u dobrom smjeru. Naši proivođači usredotočili su se na kvalitetna i vrhunska vina koja sve više pronalaze svoje mjesto na stranim tržištima.

- Hrvatska uvozi jeftina vina i izvozi kvalitetna vina. Ne treba zaboraviti činjenicu samo da na području Hrvatskog podunavlja i Slavonije, znači na području naše vinske regije gotovo 90% od svih vina koja proizvedemo, gotovo 90% su vrhunska ili kvalitetna. Ta vina Slavonija ne može potrošiti nego se ona dakle plasiraju ili na Jadran, Zagreb ili u izvoz. I logično je da su to vina više cjenovne razine od onih koja uvozimo, kaže Mikulić.

Visoka kvaliteta vina koja nastaju u Slavoniji, Baranji i Hrvatskom podunavlju rezultat je desetljeća ulaganja u proizvodnju. Imamo i jako dobre klimatske uvjete, tlo, ali i ljude koji znaju proizvesti vina.

- Imamo dobre preduvjete i osim toga u proteklih 15 ili 20 godina doista je mnogo sredstava uloženo kako u zanavljanje vinograda, tako i u uređenje podruma, dakle to podrumarstvo, mehanizaciju, zaštitu, podizanje vrhunskih doista vinograda i sortno dakle koja bi odgovarala ovom podneblju, dodaje Mikulić.

A podneblje najviše odgovara našoj graševini po kojoj smo vodeći u svijetu, što potvrđuju i brojne međunarodne nagrade. No, za onaj sljedeći iskorak na svjetskom tržištu još uvijek je neophodno povećati prepoznatljivost proizvoda.

- Doista marketing, marketing, marketing. Imamo vrhunski proizvod, i da bi on došao doista tamo gdje treba biti sve se vrti oko tog marketinga, dakle promocije naših vina u Engleskoj, u Njemačkoj, u Švedskoj, drugim zemljama koje su veliki potrošači vina, a vrlo malo znaju ili ništa ne znaju o našoj graševini, zaključuje Mikulić.

Slična poruka upućena je i sa sajma vina WineOs koji je prošloga vikenda održan u Osijeku i na kojem se moglo čuti kako se, u prvom redu na državnoj razini mora više ulagati u promociju, prepoznatljivost, ali i prestiž hrvatskih vina, a pogotovo graševine na stranim tržištima.