STV Live
Petak, 02. prosinac 2022.
1°C
"Učinite svaki dan svojim remek djelom." -J. Wooden

Osječko-baranjska

SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE: Za 20% porasli prihodi od poreza na dohodak u županijskom proračunu

Za još gotovo šest milijuna kuna povećan je rebalansom proračun Osječko-baranjske županije koji sada iznosi milijardu i 907 milijuna kuna. Izmjene i dopune proračuna izglasane su na sjednici Županijske skupštine koju su obilježile i rasprave o ravnopravnosti spolova, Zračnoj luci Osijek, ali i ratnim zločinima i pomirbi.

Za 20% porasli prihodi od poreza na dohodak u županijskom proračunu
Za 20% porasli prihodi od poreza na dohodak u županijskom proračunu

Za pet milijuna i osamsto tisuća kuna porastao je županijski proračun, od čega je polovica povećanje samog županijskog proračuna, a pola se odnosi na povećanje evidencijskih prihoda koji su samo u njemu prikazani. Dobra vijest za gospodarstvo Osječko-baranjske županije je što su povećani prihodi od poreza na dohodak.

- I moram reći da se ove godine puno bolje ostvaruje porez na dohodak, dvadesetak posto više nego prošle godine u istom razdoblju, tako da on se povećao za sedam milijuna, a isto tako se povećao onaj dio koji se odnosi na decentralizirane funkcije za četiri milijuna kuna, međutim taj drugi dio ćemo smanjiti kod pomoći, kaže Snježana Raguž, pročelnica UO za financije OBŽ.

A stavka pomoći smanjena je za 28 milijuna kuna, što se većinom odnosi na sredstva za projekte iz raznih fondova, no to ne znači da se od njih odustaje, već su uglavnom zbog kasnog raspisivanja natječaja knjigovodstveno prebačeni u sljedeću godinu. Za 12 milijuna tako su smanjene pomoći za prvu gimnaziju, i to zato što radovi počinju, pa je novac nadoknađen iz sredstava županije.

- Ono što je ključno i bitno svi projekti se nastavljaju kako su bili i najavljeni, novost u svemu tome je da je regionalni distribucijski centar za voće i povrće gotov, završen je, vjerojatno ćemo ga u prvom mjesecu i otvoriti kao takvoga i prvu gimnaziju koja je puno puta bila tema i ove skupštine i tiskovnih konferencija je započeta izgradnja, to jest potpisan je ugovor za izvođenje radova, tvrtka koja je dobila posao mislim da su već tamo na terenu, da počinju i čim se započne s izgradnjom bit ćemo ponovno tamo na samom mjestu, rekao je župan osječko-baranjski Ivan Anušić.

Tijekom točke pitanja i prijedlozi vijećnik Domovinskog pokreta Zlatko Ahić upozorio je kako se i ovog mjeseca studenog, kada se u našoj zemlji obilježavaju brojne tužne obljetnice događaju brojne provokacije takozvanih predstavnika srpske nacionalne manjine. Dodao je i kako mnogi zločinci i dalje žive među nama, a Hrvatska još uvijek traga za više od 1800 nestalih.

- Neprestano od gospodina Plenkovića slušamo dociranje kako ne shvaćamo politiku pomirbe i suživota, te da ništa ne razumijemo kad potpredsjednica Vlade ide u Škabrnju, a Pupovac baca vijence u Dunav dan prije tužne obljetnice, međutim mi svi dobro razumijemo gospodine Plenkoviću da vi namećete režimsku pomirbu, takozvanu PP pomirbu u režiji Plenković-Pupovac, a ne istinsku kršćansku pomirbu. A preduvjet svake takve pomirbe je otkrivanje i kažnjavanje svakog zločinca za stravična ubojstva, silovanja, mučenja i razaranja sela i gradova, rekao je Zlatko Ahić, županijski vijećnik Domovinskog pokreta.

Župan Anušić odgovorio je kako na neka od ovih pitanja on upozorava od početka svog političkog djelovanja. Dodao je i kako za pomirbu i suživot nema alternative, ali kako do njih ne može doći dok se ne riješe svi zločini.

- Pomirenje mora postojati, mi moramo naći model i način kako živjeti zajedno. Provokacije koje čujemo od izjava od Pupovca i nadalje ja sam komentirao još prije dvije i pol godine javno i rekao sam to, i dan danas zbog toga trpim probleme i političke sankcije koje mi vise nad glavom zbog te moje izjave, ne znajući uopće da će toliko to podići buru, ali podiglo je nažalost buru toliko koliko je, jer sam rekao ono što praktički misli 99% hrvatskog naroda, a na kraju krajeva i srpskog naroda, kaže Anušić.

Vijećnik Mosta Josip Skočibušić postavio je pitanje o budućnosti Zračne luke Osijek te je predstavio inicijativu o ponovnom dovođenju letova niskotarifnih kompanija. U odgovoru je župan istaknuo kako je zračna luka jedan od prioriteta županije, te veliki potencijal. Ustvrdio je i kako jedna od prošlih uprava Zračne luke nije ispunjavala svoje obveze prema Ryanairu zbog čega je ta kompanija i napustila Osijek, no, ipak nade možda ima.

- Uvijek je pitanje zašto više nemamo niskobudžetnu kompaniju koja leti iz Osijeka, nemamo zato što je jedan od menađmenata prijašnjih napravio dug od 400 000 eura koji nije podmirio prema upravo toj aviokompaniji. Razgovori su, pregovori su u rješavanju prvenstveno duga koji imamo, koji moramo riješiti, koji ćemo mi sad naravno morati rješavati, i u ovom trenutku je to sve što mogu reći, ništa više, čim budemo imali novu informaciju biti ćete naravno pravovaljano izviješteni, kaže Anušić.

Najavio je i kako će već iduće godine započeti investicije u rekonstrukciju putničkog terminala, obnovu opreme i produženje piste vrijedne 50 milijuna kuna. A povukla se na današnjoj sjednici i rasprava o ravnopravnosti spolova. Vijećnica SDP-a Sanja Bježančević predstavila je inicijativu da županija postane potpisnica povelje o ravnopravnosti spolova. Župan je odgovorio kako će povelju potpisati ukoliko se u njoj ne nameće rodna ideologija, no kazao je kako je ravnopravnost spolova u županiji već itekako prisutna.

- Kad govorimo o ravnopravnosti spolova kod nas u Osječko-baranjskoj županiji treba napomenuti da je u apsolutno u svim izvršnim funkcijama u Osječko-baranjskoj županiji i rukovodećim funkcijama, kako u tvrtkama, unutar sustava županije, kako agencijama, upravnim odjelima 70-30 posto u korist žena, tako da mislim da mi radimo na tome i konkretno, ne samo načelno ili formalno nego i sadržajno, kaže Anušić.

A vijećnik Krešimir Čabaj iz Domovinskog pokreta upozorio je na slučaj Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera iz Đurđenovca u kojoj razred koji pohađa učenica u invalidskim kolicima djeluje u neprimjerenim uvjetima. Župan je odgovorio kako su spremni pomoći, no kako se škola mora obratiti županiji sa zahtjevom za prilagodbu prostora.