STV Live
Četvrtak, 23. svibanj 2024.
15°C
"Izaberi posao koji voliš, i nećeš morati raditi ni dana u životu" -Konfucije

Osječko-baranjska

DAN LOGORAŠA: Zatočenici srpskih koncentracijskih logora su najugroženija skupina

Na današnji dan prije 31 godinu na ulazu u Nemetin dogodila se najveća razmjena zatočenika u Domovinskom ratu kada je više od 700 hrvatskih branitelja i civila oslobođeno iz pakla srpskih koncentracijskih logora. U spomen na taj događaj 14. kolovoza proglašen je Danom sjećanja na zatočenike srpskih koncentracijskih logora, a s današnjeg obilježavanja ovoga dana u Nemetinu upućene su oštre poruke vladajućima.

 

Dan uoči blagdana Velike gospe za stotine hrvatskih branitelja i civila je drugi rođendan. Na taj dan 1992. godine u Nemetinu se dogodila najveća razmjena zarobljenika u Domovinskom ratu kada je u Hrvatsku vraćeno 714 zarobljenika srpskih koncentracijskih logora. Pregovori oko razmjene potrajali su gotovo cijeli dan, a srbočetničke postrojbe, milicija i ruski pripadnici UNPROFOR-a zlostavljali su ih do posljednjeg trenutka.

- Unproforci Rusi su nas još i džeparili, ljudima su uzimali, ne znam, šta god je još tko imao uopće, milicija njihova ondašnja isto izmlatila ljude i drama u samom Sarvašu i Bijelom brdu. Ponovno vraćen na liniju razmjene, hoće biti, neće biti, navlačenje, ali kad se prešla jednom linija to je onda druga priča bila, nešto nepojmljivo, mislim to jednom u životu doživljavaš, i nikad više, kaže Josip Brkićbivši zatočenik srpskih koncentracijskih logora.

 

- Ovo je nama rođendan nakon devet mjeseci tortura u srpskim logorima, nakon okupacije i pada grada u srpske ruke smo zarobljeni, devet mjeseci logora, i stvarno je bilo grozno. Dočekali smo poslije devet mjeseci da izađemo na slobodno hrvatsko tlo i zaista to je jedan novi rođendan, kaže Zdravko Komšić, predsjednik HDLSKL.

 

Prema nekim podacima kroz neopisive užase srpskih koncentracijskih logora prošlo je čak 30 000 hrvatskih branitelja i civila, no službena je brojka tek 8000. Točan broj onih koji se iz zatočeništva nikada nisu vratili još uvijek nije poznat, te se mnogi još uvijek vode kao nestali.

 

- Imamo podatke o 300 ubijenih u logorima, a podatke koji nisu razmijenjeni, to jest nisu vraćeni, svi govorimo o tom jednom autobusu, nažalost, taj jedan autobus iz Vukovara je završio u Dalju u kojem se ne zna što se dogodilo, negdje oko pedesetak hrvatskih branitelja, tako da nam je to jedina enigma koje se i danas evo povlači po sudovima i tražimo te ljude, kaže predsjednik HDLSKL OBĆ Damir Buljević.

 

14. kolovoza u Nemetinu je razmijenjen i Stipo Mlinarić, danas saborski zastupnik Domovinskog pokreta. On je prigodom 31 obljetnice razmjene ustvrdio kako su danas logoraši najugroženija skupina.

 

- Koja umire u prosjeku s 54 godine. Država ništa nije napravila, a mogla je napraviti sve. Sve prijašnje vlasti, a pogotovo i ova današnja vlast koja se kiti s braniteljima, ali samo prigodno kada dođe. Odštetu od Republike Srbije – zašto odštetu? S tim da smo bili na teritoriju Republike Srbije je znak da je Srbija bila agresor u ratu, to je dokaz koji ne može oboriti nitko, kaže Stipo Mlinarićsaborski zastupnik DP-a i bivši zatočenik logora.

Kazao je i kako prema zadnjoj presudi iz Haaga protiv Jovice Stanišića i Franka Simatovića Hrvatska ima pravo na ratnu odštetu, kao i logoraši koji su bili u srpskim logorima. Dodao je i kako su krivci što logoraši to pravo nisu ostvarili u prvom redu politika, ali i braniteljske udruge.