Poljoprivreda kakvu poznajemo uskoro bi mogla postati prošlost. Sve izraženije klimatske promjene utječu na prinose i kvalitetu uroda. Struka stoga naglašava kako je nužna prilagodba, a s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti otkrivaju koje bi kulture mogle biti bolji izbor za slavonsko-baranjska polja.

Može li ono što ostaje nakon proizvodnje bioplina smanjiti potrebu za mineralnim gorivima, pridonijeti očuvanju plodnosti tla i postati vrijedan proizvod umjesto troška zbrinjavanja? Pitanja su to kojima se bavio AgroForum FAZOS i okrugli stol „Digestat – Otpad ili ključ kružnog gospodarstva u hrvatskoj poljoprivredi“ na kojima se raspravljalo o prednostima, ali i izazovima korištenja ovog materijala.

Od zrna koje tek treba proklijati do hrane koja dolazi na naše stolove, iza svega stoje znanje, istraživanje i predan rad. Upravo se time već 66 godina bavi Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, najstarija sastavnica osječkog Sveučilišta, koja je obljetnicu obilježila uspjesima svojih studenata i znanstvenika, ali i pogledom prema novim projektima i izazovima.

Poznato je kako je govedarska proizvodnja u Hrvatskoj na niskim granama, no na osječkom Fakultetu agrobiotehničkih znanosti vjeruju kako proizvođačima mlijeka mogu pomoći korištenjem umjetne inteligencije. Na FAZOS-u je, naime danas održana početna konferencija projekta nazvanog INDIGO u okviru kojeg će se koristeći upravo moderne tehnologije nastojati povećati produktivnost na mliječnim farmama te unaprijediti dobrobit životinja.

Za razvoj poljoprivrede na istoku Hrvatske neizmjernu važnost ima osječki Fakultet agrobiotehničkih znanosti, koji je proslavio 65 godina svoga postojanja i rada. Kako funkcionira u današnjim okolnostima, koji sve izazovi stoje pred poljoprivrednom znanošću i kolika je uistinu važnost agronomske struke za daljnji razvoj poljoprivredne regije kao što je istok Hrvatske? Gost TV komentara bio je dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Tomislav Vinković.

Za razvoj poljoprivrede na istoku Hrvatske neizmjernu važnost ima osječki Fakultet agrobiotehničkih znanosti, koji slavi 65 godina svoga postojanja i rada. Na svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća u povodu velikog jubileja i Dana fakulteta poručeno je kako je cilj, misija i vizija nastaviti uzlaznim trendom, kako u nastavnom, tako i u znanstveno-istraživačkom radu.

Doktorski studij je najviša razina formalnog obrazovanja, a posebnu pozornost posvećuju mu na osječkom Fakultetu agrobiotehničkih znanosti, na kojemu je, u povodu 65. godišnjice ove visokoškolske ustanove, održan 8. Dan doktorata. Uspostavljen je kao otvoreni skup na kojemu doktorandi javno prezentiraju svoje istraživačke rezultate, a svima zainteresiranima pruža uvid u raznolikost i kvalitetu znanstvenog rada Fakulteta.

Studenti osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti obrazuju se za buduće inženjere mehanizacije, povrćarstva, voćarstva, cvjećarstva i zootehnike. Nakon diplome čeka ih tržište rada. Koji su poslovi najtraženiji i tko su potencijalni poslodavci, saznali su danas na Danu karijera na FAZOS-u.

Poljoprivredna proizvodnja uvelike ovisi o utjecaju klime, a klimatske promjene posljednjih godina promijenile su i uzgoj vinove loze. Tom izazovu pokušava doskočiti struka pokusnom sadnjom novih sorti vinove loze u tri klimatski različite hrvatske vinske regije. U projekt su uključene visokoškolske i znanstvene ustanove sa zagrebačkog, dalmatinskog i slavonskog područja.