Da je pitanje zemljišta gorući problem u domaćoj poljoprivredi kojeg treba pod hitno riješiti novim zakonom, pokazuje i primjer iz Općine Nijemci. Tamo su danas prosvjedovali poljoprivrednici nezadovoljni raspodjelom državnog poljoprivrednog zemljišta.

Na slavonsko-baranjskim poljima u tijeku je sjetva pšenice – naše najvažnije žitarice. U kakvim su okolnostima domaći ratari ušli u novu proizvodnju i ima li naznaka sređivanju stanja na tržištu poljoprivrednih proizvoda? Zašto su sve nezadovoljniji novim ministrom poljoprivrede i može li uvođenje zaštitne cijene riješiti tržišne probleme. O tome više u prilogu Josipa Dubrovića.

Održan je sastanak svih odbora Hrvatske poljoprivredne komore na kojemu je upozoreno na tešku situaciju u domaćem agraru. Zbog suše, koja je umanjila prinose i loših otkupnih cijena, mnogim proizvodnjama prijete gubici. Iz Hrvatske poljoprivredne komore traže hitnu intervenciju države i Brisela, a posebno će, kažu, inzistirati na zaštitnim cijenama poljoprivrednih proizvoda.

Nastavlja se period ekstremno visokih temperatura i suše, koji su ostavili traga u domaćoj poljoprivredi. Ne pamti se ranija žetva i berba jesenskih usjeva, a sve se to odrazilo na prinos i kvalitetu uroda.

Troškovi proizvodnje sve su veći, pa svaka pomoć dobro dođe. U Gradu Vukovaru stoga su i ove godine dodijeljene potpore poljoprivrednicima za što je iz gradskog proračuna osigurano oko 132 tisuće eura. Pravo na njih ostvarilo je 49 poljoprivrednika, a vezane su za 13 mjera – od nabave mehanizacije i opreme do osiguranja stoke i edukacije.

Iza domaćih poljoprivrednika još jedna je žetva pšenice. S prinosima mogu biti zadovoljni, iako su, kažu, mogli biti bolji, ali nikako nisu zadovoljni s otkupnom cijenom pšenice, koja je, tvrde, iznimno niska. Za njih će, kažu, to biti još jedna godina za zaborav, ali i ponovno postavljaju pitanje hoće li zbog niske cijene pšenice konačno pojeftiniti brašno i pekarski proizvodi u Hrvatskoj.

Domaće svinjogojstvo godinama se urušava, a afrička svinjska kuga samo je dodatno pogoršala situaciju. Za propast grane koja je desetljećima bila simbol gospodarskog prosperiteta i uspješnosti ovoga kraja kriva je uvoznička i globalistička politika svih dosadašnjih Vlada, koju se pod hitno mora promijeniti, poručuju iz Domovinskog pokreta.

Pred vratima je još jedna proljetna sjetva na poljoprivrednim površinama Slavonije i Baranje. Kalkulirajući s prošlogodišnjim, niskim otkupnim cijenama ratari će ove godine smanjiti proizvodnju pšenice, no zato je povećana proizvodnja uljane repice, šećerne repe, soje te suncokreta, a trenutno je dovoljno i sjemena kojeg je u veljači ponestalo. Čulo se ovo na skupu u Hrvatskoj gospodarskoj komori Osijek, a koji je tradicionalno organiziran ususret sjetvi.

Hrvatska sela sve su više suočena s mnogobrojnim problemima – od gubitka stanovnika do nedostatka radnih mjesta. Kako bi se potaknula njihova revitalizacija, pokrenut je projekt „Strizivojna – prvo digitalno selo u Hrvatskoj“ koji se, prije svega, usmjerava na razvoj poljoprivrede kao glavne gospodarske grane u ruralnim područjima i to kroz edukaciju i upotrebu novih tehnologija.