1°C Osječko-baranjska
OČEKUJE SE NIŽA CIJENA ULJA: Hrvatska će imati dovoljno suncokreta za vlastite potrebe
Na slavonsko-baranjskim poljima u tijeku je žetva suncokreta, koji je ponovno pokazao kako najbolje od svih ratarskih kultura podnosi sušu. Suncokreta ćemo imati dovoljno za vlastite potrebe, a očekuje se i niža cijena ulja u trgovinama. Čulo se to na na javnoj žetvi komparativnog pokusa suncokreta na fakultetskom pokušalištu Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Tenji.
Jedno polje, a čak 38 hibrida suncokreta različitih sjemenarskih kuća.
Cilj je ovog komparativnog pokusa na fakultetskom pokušalištu osječkog FAZOS-a u odnosu na drugu lokaciju u Koprivničko-križevačkoj županiji odabrati hibride koji su najbolje prilagođeni uvjetima uzgoja istočne Slavonije.
- Treću godinu zaredom FAZOS u suradnji s Ministarstvom radi na Danima polja suncokreta. Cilj cijelog pokušališta i jeste da kroz dane polja pokušamo implementirati primjere dobre prakse i da vidimo mogućnost svih naših sjemenarskih kuća, po pitanju ovoga puta suncokreta za naše poljoprivrednike, koji se rade na području istočne Hrvatske, što bi mogli već iduće godine promišljati i razmišljati o svome sortimentu, kaže dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić.
Kombajn na samom pokusnom polju skida hibrid po hibrid, koji se posebno važe i određuje broj biljaka u žetvi.
- Što se tiče broja hibrida ove godine imamo više nego prošle godine. Prošle godine smo imali samo 27 hibrida suncokreta, ove godine smo proširili taj broj na 38, tako da će sama informacija biti točnija i mislim da će svakako rezultati po tom pitanju biti zanimljiviji proizvođačima, naravno i struci, ali i znanosti, kaže prof. dr. sc. Tomislav Vinković, prodekan za razvoj pokušališta i transfer tehnologija FAZOS.
Suša se odrazila i na urod suncokreta, ali manje nego kod drugih kultura, potvrđuje struka.
- Možemo reći da očekujemo prinose na razini 80 do 85 posto u odnosu na prošlu godinu. Inače, trebamo reći da se radi o kulturi koja bilježi stalni trend rasta, ne po proizvodnim površinama, nego po samome prinosu, što znači da naši poljoprivredni proizvođači provode sve agrotehničke mjere, da naši sjemenari daju dobro i kvalitetno sjeme, i ako pogledamo sa stajališta samodostatnosti, možemo reći da je suncokret, uvjetno rečeno, samodostatni smo u proizvodnji, više od 120 posto, međutim ako pogledamo sa stajališta same prerade suncokretova ulja, onda opet možemo reći da je uvoz daleko veći nego sam izvoz, kaže Zmaić.
Otkupne cijene suncokreta veće su nego lani, ali je još više narasla cijena ulja. Prognoze govore o smirivanju situacije na tržištu. Preradbeni sektor navodno je već spustio proizvođačke cijene ulja, a kada će i hoće li početi padati u trgovinama nitko sa sigurnošću ne govori.
- Nekakve su naznake da bi ipak taj suncokret mogao donekle izvući one dovoljne količine za potrebe RH, pa čak i za izvoz, pa bi samim time se to nekako trebalo odraziti na samu cijenu. Međutim, tržište prodaje i tržište proizvodnje su dva različita tržišta, i to, mislim, nitko u svijetu nije dovoljno pametan da može procijeniti što će se događati u sljedećih 6 mjeseci, a kamoli i duže, kaže Siniša Hrgović iz Ministarstva poljoprivrede.
Trenutačna otkupna cijena suncokreta u Hrvatskoj je 4 i pol kune, a kako je paritet između cijene suncokreta i proizvedehnog ulja do sada uvijek bio 1 naprama 3, cijena gotovog proizvoda u trgovinama trebala bi po tome iznositi najviše 13 i pol kuna.
