Iako se nije ostvarila ideja da u Slavoniji bude sjedište Ministarstva poljoprivrede, u Osijeku već 25 godina djeluje vrlo bitna sastavnica poljoprivrednog sustava. Provođenje postupka priznavanja sorti, skrb o biljnim genetskim izvorima i njihovo očuvanje u sklopu Nacionalne banke biljnih gena samo je dio djelatnosti Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. Oči javnosti u hrvatsko sjeme i rad institucija bit će uprte više nego inače tijekom provedbe europske zelene politike koja uključuje i digitalnu tranziciju, pa i u kontekstu uredbe o tzv. novim genomskim tehnikama o čemu se Ministarstvo već izjasnilo i tražilo moratorij od sedam godina za uvođenje takvog sjemena i bilja.
- Mi u ovome trenutku smo samodostatni kod svih biljnih vrsta gdje imamo selekciju. Kod strnih žitarica i soje u potpunosti zadovoljavamo svoje potrebe, stim da je jedno 20 posto za izvoz. Kod lucerne smo također samodostatni, a kod kukuruza negdje 60 posto zadovoljavamo svoje potrebe, kaže voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo i pomoćnik ravnateljice HAPIH-a Goran Jukić.
- Konkretno, u ovome trenutku se raspravlja o Uredbi o novim genomskim tehnikama, gdje je rasprava još u tijeku. Razgovara se o nekim smjerovima unutar genskog selekcioniranja, a ministarstvo ima svoje okvirno stajalište u tom smjeru koje je iznijelo, kaže načelnik Sektora fitosanitarne politike u Ministarstvu poljoprivrede RH Ivica Delić.