OBLJETNICA OKUPACIJE BARANJE: Ključne događaje iz Domovinskog rata treba spasiti od zaborava

Ključne događaje iz Domovinskog rata treba spasiti od zaborava

Trećeg srpnja 1991. godine ulaskom tenkova i oklopnih transportera JNA u Baranju za mnoge je Baranjce započeo Domovinski rat. Uslijedilo je mjesec i pol dana maltretiranja, progona i ratnih zločina kada je, pod upravom UNPROFOR-a ubijeno više od 200 hrvatskih civila. Iako su neki branitelji pružali otpor sve do 3. rujna smatra se kako je potpuna okupacija Baranje završila 23. kolovoza. 31 godinu kasnije, ovaj događaj polako se zaboravlja, upozoravaju u Zajednici povratnika Hrvatske.

- Naravno kako je sada vrijeme prošlo sve se to nekako polako stavlja pod tepih, u zaborav, to je bilo davno i tako dalje, ali ja moram podsjetiti da mi i danas slavimo nekakav ustanak 27. srpnja u Srbu koji je, kažu bio '41. godine, pa onda slavimo Dan antifašističke borbe koja je isto tako bila prije osamdesetak godina, a trebali bi zaboraviti ovo što je bilo prije 31 godinu. Dakle mi, dok funkcioniramo kao Zajednica povratnika nećemo to dopustiti, kaže predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske Branko Pek.

Načelnik Općine Bilje Željko Cickaj podsjetio je na stradanja stanovnika ova općine u razdoblju od 3. srpnja do 28. kolovoza 1991. Dodao je i kako se, što je veći vremenski odmak od tog vremena sve više nastoji minorizirati sve ono što se dogodilo. Ustvrdio je i kako srpske vlasti sve više pokušavaju Hrvatskoj nametnuti osjećaj krivnje, ali i prebaciti taj teret na nas, što se ne smije dopustiti.

- Tako da ovo su dani kada definitivno moramo pokazati da smo tu, da nismo zaboravili, zaboraviti ne smijemo, a ne samo zbog nas, nego zaista zbog naraštaja koji dolaze jer čini mi se kako vrijeme ide dalje, da Domovinski rat i ove naše žrtve koje su bile i koje su položene za Republiku Hrvatsku sve se manje vodi računa o njima i sve su manje bitne. Na nama je koji smo bili aktivni sudionici tog događanja, da to ne dopustimo i evo kao što je već rečeno, da nastojimo i da svi oni koji iza nas dođu koji budu legitimno izabrani na ove naše dužnosti nastave s ovom tradicijom i da nastave s obilježavanjem, jer ovo se ne smije zaboraviti, kaže načelnik Općine Bilje Željko Cickaj.

A kako bi se povijesne činjenice spasilo od prirodnog, ili namjernog, štoviše zlonamjernog zaborava u Bilju je organiziran i okrugli stol na temu „Kada je započeo Domovinski rat?“. Naime, na ovo iznimno važno pitanje nikada nije službeno ponuđen zadovoljavajući odgovor, smatraju u Zajednici povratnika.

- Za pedeset godina nešto što nema početak ni kraj smatrat će se da se nije ni dogodilo. Svi ratovi u povijesti imaju svoj tijek, kad je počeo, kad je završio, koliko je trajao, i tako dalje. Domovinski rat to nema. Zbog čega nema? Zato je ta tema zanimljiva, kaže sudionik okruglog stola Stjepan Antolašić.

- Recimo konkretno moje razmišljanje je da je Domovinski rat počeo '90-e godine balvan revolucijom i napadom, na taj način napadom na Hrvatski teritorij, to se dogodilo poslije na Banovini, prvi ranjeni redarstvenik i tako, to je početak rata, kaže sudionik okruglog stola Vinko Vrbanac.

U okviru obilježavanja Dana sjećanja na egzodus nesrpskog stanovništva iz Baranje tiskana je i posebna brošura pod nazivom Kultura sjećanja – okupacija Baranje 1991. Govori o životu u Baranji prije okupacije, velikosrpskoj agresiji i počinjenim zločinima nad nesrpskim stanovništvom, okupaciji, ali i životu nakon mirne reintegracije.