MOŽEMO O NOVOM OSJEČKOM KOMUNALNOM REDU: Kruhonja: ''Zabrana hranjenja životinja na javnom mjestu je okrutna i protuzakonita''

Kruhonja: ''Zabrana hranjenja životinja na javnom mjestu je okrutna i protuzakonita''

Ako ovih dana u Osijeku zateknete psa ili mačku kako lutaju ulicom, njihovo hranjenje kao i ostavljanje posuda za vodu kaznit će se s čak 70 eura. Jedna je to od stavki nove Odluke o komunalnom redu Grada Osijeka koja je razbjesnila brojne građane, među kojima je i Mandica koja je prije nekoliko godina pokrenula svoju udrugu kako bi zaštitila prava onih kojima je to najpotrebnije, nezbrinutih i napuštenih životinja.

- To je dno dna, što je nas dotuklo. Od naših skromnih mirovina i od donacija kako se snalazimo? Hranimo te mace, spašavamo. Ja ne razumijem da bi netko uskratio nekom malom biću poput ovog koje je čovjek, odnosno nečovjek ostavio na ulici da umre od žeđi i od gladi. Mače je ostavljeno i otrgnuto od majke, ostavljeno na ulici i sada da mene netko kazni što sam ja Žuži spasila?, kaže predsjednica "Mandicine udruge" Mandica Tomašević.

Da je navedeni članak nužno izmijeniti i dopuniti smatraju u Platformi Možemo jer je, ističu, u suprotnosti ne samo sa Zakonom o zaštiti životinja, nego i dugogodišnjim ugledom Osijeka kao grada koji je prijatelj životinja.

- Zakon o zaštiti životinja brine o životinjama i traži od lokalne samouprave da napravi takav pravilnik odluke o kućnim ljubimcima i životinjama, koji naš grad još nema, koji će biti u korist, a ne na štetu slobodno živućih uličnih maca, kaže Katarina Kruhonja, predsjednica platforme Možemo Osijek.

Dodaje kako klub Vijećnika Možemo podržava zabranu ostavljanja ostataka hrane i smeća na javnim površinama no zabranu postavljanja posuda s vodom i hranom, pogotovo na velikim ljetnim vrućinama, karakteriziraju kao okrutnu i protupropisnu. 

- Nismo mi zato da ljudi s petog kata bace hranu kao da hrane životinje ili smeće ostavljaju oko sebe što je problem. Mi smo zato da se ne kažnjava one koji će brinuti o hranilicama i o mjestima gdje će slobodno živuće životinje moći dobiti vode. Dakle zalažemo se za sustavno, kontrolirano uključivanje udruga, volontera da zajedno s gradom naprave procjenu potreba i istraže koji bi model bio najbolji, dogovore, urede način na koji će naš grad imati u svojoj komunalnoj infrastrukturi hranilice i pojilice za slobodno živuće mace, kaže Kruhonja.

Problem za koji također traže rješenje je i komunalna infrastruktura na gradskom kupalištu Copacabana, pogotovo kada je riječ o javnim zahodima kojih uvelike nedostaje unatoč tome što je plaža ispunjena nizom ugostiteljskih objekata.

- Provjerili smo postoji li. Postoji najbliži javni toalet u skate parku. Nema nikakvih uputa kako doći do toga toaleta, a sam pravilnik Ministarstva turizma kaže da takvi objekti mogu biti i imaju dozvolu ako je neposredno u blizini ugostiteljskog objekta osigurano korištenje javnog zahoda. Ovim putem apeliramo na Grad da postavi ili kemijske toalete ili da označi gdje je javni toalet, ovaj u skate parku. On po našem mišljenju nije u neposrednoj blizini, a drugi najbliži toalet je unutar objekta bazena, kaže koordinator platforme Možemo Osijek Boris Kiš.

Pored ugostiteljskih objekata koji prekrivaju sve veći dio zelenih površina nastaju i velike količine otpada o kojima, čini se, nitko ne vodi računa.

- Mi imamo kupalište koje je gradsko. Grad je odgovoran za kontrolu vode da nije zagađena, međutim sama obala i svi restorani koji su tamo oni su u koncesiji Hrvatskih voda. Grad je morao dati privlou da gradske vode daju koncesiju tim restoranima. Dakle grad kao da nema ingerenciju na tom dijelu obale koja je zapravo gradsko kupalište niti zato dobiva, koliko znamo, neke novce i čini se da zbog tih nerješenih odnosa ni komunalni redari ne zalaze tamo i ne rade što bi trebali, kaže Kruhonja.

Sve to dovodi do činjenice da Copacabana koja je trebala biti prepoznatljiva kao moderno uređeno kupalište s kvalitetnom infrastrukturom, zbog svega navedenog nalikuje na jedan veliki kirvaj, zaključuje Kruhonja.