6°C Osječko-baranjska
TOTALNI KAOS NA TRŽIŠTU: Najskuplja sjetva pšenice u povijesti Hrvatske
Od 10. do 25. listopada najoptimalniji su rokovi za sjetvu pšenice. Vremenske okolnosti ratarima idu na ruku, ali su ogorčeni poskupljenjem repromaterijala za jesensku sjetvu. Upozoravaju kako je to najskuplja sjetva u povijesti Hrvatske, što bi za posljedicu moglo imati nastavak vala poskupljenja hrane za krajnje potrošače.
Priprema tla za sjetvu u idealnim okolnostima. Mnogi su ratari uspjeli iskoristiti odlično vrijeme pred posljednju kišu, što su ujedno bili i najoptimalniji mogući rokovi za sjetvu pšenice.
"Sjetvu ječma smo završili, nastavljamo pšenicu, imamo nekih 20 hektara za posijat, to planiramo damas proije kiše, za sad vremenski nas uvjeti služe jako dobro, barem nešto u današnjoj poljoprivredi da ide na bolje", kaže Tihomir Karas i Petrove Slatine.
Nije loš bio urod pšenice iz ovogodišnje proizvodnje, kao i otkupna cijena, ali je pred novu sjetvu uslijedio hladan tuš za ratare. Svi repromaterijali otišli su drastično gore, a riječ je o samo još jednom u nizu poskupljenja ulaznih troškova.
"Ja sam mlad dečko, 28 godina, ali ovo je velika katastrofa za poljoprivredu. Natočimo po jedan traktor goriva, bude po 1200 kuna, na benzinskoj crpki gorivo je 6 i pol kuna. To vam je skoro više od duplo. Znali smo plavi dizel kupovat i ispod dvije kune, a danas je 6 i pol kuna", kaže Karas.
Još je veći šok kod ratara izazvalo poskupljenje mineralnih gnojiva, koji su važan segment ulaznih troškova u poljoprivrednoj proizvodnji.
"Gnojiva koja smo, evo 15-ticu lani kupovali do 300 kuna, ove godine je 600 kuna. Znači duplo, sve duplo, teško je jako isfinancirati poljoprivredu, a zaduženja u zadruzi, ako idete, onda je još repromaterijal malo gore", tvrdi Karas.
Ovakva poskupljenja repromaterijala ne pamte ni stariji proizvođači.
"Ovo je najskuplja sjetva od kad ja znam, a imam 57 godina. Repromaterijal je drastično poskupio. Metar UREA-e je prošle godine u ovo vrijeme bio 199 kuna, a sada je 738 kuna. To vam dovoljno govori koja je inflacija i koji su parametri cijena. Cijene i naših proizvoda su skočile, ali ni blizu cijenama repromaterijala, koji se mora kupiti", kaže Milovan Karas iz Petrove Slatine.
Već sada se postavlja pitanje kolika bi to cijena pšenice na godinu trebala biti da bi ratari imali koristi od svoje proizvodnje.
"Tko to može izračunati, na koji način izračunati? Teško, teško. Vidim da ljudi ne uzimaju gnojivo kao nekada, a to će se sve odraziti na prinose na godinu", pita se gospodin Milovan Karas.
Na tržištu je totalni kaos, upozoravaju ratari, no unatoč svemu, procjenjuje se kako će pod pšenicom ove jeseni u Hrvatskoj biti zasijano i više od prošlogodišnjih 145 tisuća hektara.
