Osječka Osnovna škola August Šenoa prva je u gradu odlučila ući u eksperimentalni program cjelodnevne nastave koji će početi na jesen.
U početku se dio roditelja bunio, no, nesuglasice su u međuvremenu riješene.
- Ljudi su bili neskloni ideji da djeca obvezno budu do 17 sati. Međutim, kao što je ministar rekao, a mi smo to komunicirali roditeljima od početka, to nije obvezno. Obvezni dio je znatno kraći. A, naravno, svi oni učenici koji imaju želje, interese i potrebe za dodatne aktivnosti, moći će biti do 17. Kada smo to razjasnili, onda je to bilo puno bolje, kaže ravnatelj OŠ August Šenoa Vedran Čerina.
Novac koji će škola dobiti, tristo tisuća eura, nije zanemariv, i u školi su razmišljanja, zašto to ne iskoristiti kada će kasnije sve škole u Hrvatskoj morati prihvatiti takav model.
- Kao što kažete, sredstva o kojima se govore će biti nužna kako bi se u potpunosti pripremili za provođenje cjelodnevne nastave. Tu je riječ o ulaganjima u prije svega nastavna sredstva, suvremeni školski namještaj koji odgovara zahtjevima takve nastave, dakle da je fleksibilan, da odgovara različitim oblicima nastavnih metoda. Tu je školska kuhinja, blagovaonica, uređenje školskih igrališta i vanjskog okruženja škola. Dakle, i iznutra i izvana područja poučavanja će biti na zavidnoj razini, kaže Čerina.
U Osječko-baranjskoj županiji najveća je zainteresiranost za pilot projekt cjelodnevne nastave.
- Prijavilo se ukupno 13 školskih ustanova, prema podacima Ministarstva. Riječ je o Prosvjetnom kulturnom centru Mađara, OŠ August Šeona i OŠ Mladost, kao i deset školskih ustanova kojima je osnivač OBŽ, kaže Bojan Tojagić, pomoćnik pročelnika Upravnog odjela za mlade OBŽ.
Radi se o, kažu u Županiji, školama u Levanjskoj Varoši, Gorjanima, Popovcu, Vladislavcima, Piškorevcima, Ernestinovu, Budrovcima, Drenju, Strizovojni i Đakovu, koje pohađa oko dvije tisuće i četiristo učenika.
- Nakon što prođe faza izbora škola, mislim da je ukupno prijavljeno 68, a izabrano će biti pedesetak idemo u drugu fazu u kojoj će ministarstvo imati sastanak s tim školama, a škole će iznijeti svoje potrebe. Vidjet će se onda kako kome pomoći da se program provede kao što je zamišljen. Znači, u te četiri godine se nijedna škola dodatno neće moći prijaviti? Za sada to možemo iščitati iz javnog poziva, kaže Tojagić.
Naglašeno je i da se te promjene neće uvodit u prvoj godini, već postupno, a onda će se procjenjivati ishodi.