KLJUČNA RIJEČ - NEIZVJESNOST: Nikad neizvjesnija proljetna sjetva

Neizvjesnost je ključna riječ koju u kontekstu ovogodišnje proljetne sjetve ističu akteri iz poljoprivrednog sektora. Ukazuju na nedostatak vlage u tlu i probleme s dobavom sjemenske robe i repromaterijala, ali u prvome redu na najveći kamen spoticanja - ulazne troškove za sjetvu i nezabilježene cijene u povijesti  poljoprivrede, posebice kada su u pitanju mineralna gnojiva, čija cijena ovisi o cijeni plina.

- U petak 4. ožujka cijene plina na burzama prešle su 200 eura po Megawatt satu, što je 10 puta više u odnosu na isti period prošle godine, te je 7. ožujka došlo na rekordnih 250 eura. Isto se događa s naftom i drugim važnim sirovinama. Nažalost, kupci su potpuno prestali kupovati Ureu, a značajno je smanjen interes za ostalim mineralnim gnojivima, kaže direktor prodaje Petrokemija Kutina Damir Leko.

Zbog toga je Petrokemija zaustavila dio svoje proizvodnje, no gnojiva za prodaju za sada, kažu, ima u dostatnim količinama.

Bit će dovoljno i sjemena za proljetnu sjetvu, osim kukuruza iz vlastite dorade.

- Cijena sjemena je nešto viša u odnosu na prošlu godinu. Razlog je visoka cijena merkantilnih roba, koja je zbog tih poremećaja na tržištu veća. Cijena se kreće od 2,7 do 15 posto uvećano, ovisno o biljnoj vrsti. Najveći porast je kod soje, međutim domaće naše kuće imaju znatno niže cijene nego uvozno sjeme, kaže voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo HAPIH Goran Jukić.

Rat u Ukrajini situaciju je samo dodatno zakomplicirao, pa je pitanje kako će domaći ratari na kvalitetan način obaviti sjetvu. U nešto boljoj poziciji su veliki poljoprivredni sustavi, koji u posao ulaze spremnije.

- Sjetvu krećemo sutra sa sjetvom šećerne repe, imamo problem  s nedostatkom vlage. Što se tiče redukcije, mi nismo napravili redukciju, ali smo namirili sve svoje potrebe u 11. i 12. mjesecu kada je cijena gnojiva bila daleko niža. Malo smo se i modernizirali, određenih redukcija će biti, ali ne u smjeru da biljka dobije manje nego što je njoj potrebno, jer ako ne uložimo nećemo ni dobiti, kaže izvršni direktor Sektora kooperacije i trgovanja Žito grupe Relja Kovačić.

Poruka je to i iz resornog Ministarstva u kojemu vjeruju kako će sve planirane površine biti zasijane – oko 300 tisuća pod kukuruzom, što je na razini prošle godine, ali uz više suncokreta.

- Pratimo cijene. Iako na njih ne možemo utjecati, na njih utječe tržište, pratimo te povećane izdatke po pitanju inputa u poljoprivrednoj proizvodnji, dakle dodatni pritisak na naše poljoprivrednike i reagiramo tako da definiramo dodatne potpore, kaže državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.

Ovih je dana Vlada odobrila dodatnih 200 milijuna kuna potpore proizvođačima za provedbu proljetne sjetve. Za prvih 10 hektara razina potpore je 450 kuna po hektaru, a za preostalih 10 još dodatnih 250 kuna, kaže Tugomir Majdak, najavljujući isplatu prve rate još tijekom proljetne sjetve.