Od početka velikosrpske agresije, stradanja i progonstva do obnove, povratka, ratne štete i razminiranja. Tematika je to ove multumedijalne izložbe nazvane „Pravo na dom“, a koncipirane da ispriča priču, i svijetu, kako kažu njezini autori, pokaže onu stranu istine, koju velikosrpska politika desetljećima zatomljuje.
"Srpska politika neprestano nameće samo problem 95. godine i proterivanja Srba s njihovih „vekovnih ognjišta“, a to što smo mi od 91. do 95. godine bili prognani, išto smo izgubili sve, svoj dom, to se ni ne spominje. Zbog toga ova izložba, kao dio projekta, kojim želimo u UN-u prikazati što se zapravo dogodilo i koja je prava istina rata i agresije na Republiku Hrvatsku", kaže autor izložbe i predsjednik ZPH OBŽ Branko Pek.
Korištene su fotografije brojnih autora, svjedoka toga vremena i tih događaja te snimke zaslona – video snimaka brojnih svjetskih i hrvatskih snimatelja, koji su kamerama zabilježili pojedine događaje i strahote koje je rat donio sa sobom. I u povijesnom kontekstu izložba ima veliku vrijednost.
"Kao podsjetnik na 90.-te godine, na progonstvo, izbjeglištvo ljudi, koji su zbog velikosrpske politike morali napustiti svoje domove već 91. godine, i evo, neka se malo podjsetimo i na njih, njihovo stradanje i na ratne štete u infratsrukturi, i jedan podsjetnik da je uoči Oluje u Hrvatskoj bilo 384 tisuće prognanih, izbjeglih ljudi", kaže Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra.
Izložba je postavljena u predvorju osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, a bit će otvorena do 18. ovoga mjeseca.