3°C Osječko-baranjska
JAVNA ŽETVA NA POKUŠALIŠTU FAZOS-A: Prinosi kukuruza prepolovljeni, manjak ne nadoknađuje ni visoka otkupna cijena
Na slavonsko-baranjskim poljima u tijeku je žetva kukuruza, naše najzastupljenije ratarske kulture, čije je prinose prepolovila ovogodišnja suša. Koji su hibridi bolje podnijeli temeperaturne udare moglo se vidjeti na javnoj žetvi komparativnog pokusa kukuruza na pokušalištu Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Tenji. Čulo se i kako će kukuruza biti dovoljno za domaće potrebe, ali i kako bez navodnjavanja ni ova proizvodnja više neće biti isplativa.
Kombajn u žetvi kukuruza na fakultetskom pokušalištu pod budnim okom struke i zainteresiranih poljoprivrednika. Svaki se hibrid skida zasebno, odmah važe, a rezultati upisuju u predviđenu tablicu.
- Svi već znamo da je ova godina bila vrlo nepovoljna. Vladala je suša. Mi na ovoj lokaciji nismo imali preko 60 dana kiše u jednom periodu. Ono što treba naglasiti da žetva još uvijek traje, na nekim površinama je naravno gotova. Ono što smo mi do sad ustanovili je nekih 5, 5 i pol tona po hektaru, što su zaista jako niski prinosi, kaže izv.prof.dr.sc. Tomislav Vinković, prodekan za razvoj pokušališta i transfer tehnologija FAZOS.
Ovo je četvrta javna žetva kukuruza u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i sjemenarskim kućama, a cilj je doći do preporuka i savjeta proizvođačima u svrhu ostvarivanja boljih proizvodnih rezultata.
- Sjemenarske kuće neprestano s novim hibridima odgovaraju na određene izazove i uvjeren sam da kroz ove klimatske promjene će naše sjemenarske kuće dati mogućnosti da kroz nove hibride odgovori se više na određene izazove. Svakako da određeni ekstremi koji se javljaju će uvijek utjecati na sam prinos, ali treba reći da RH po pitanju samodostatnosti u kukuruzu smo duplo veći proizvođači, samodostatni smo za naše određene potrebe, kaže dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić.
Žetvu kukuruza poremetila je kiša, pa ima proizvođača koji još nisu kombajnima ni ušli u polja.
- Ova godina je vrlo izazovna i vrlo neuspješna što se tiče kukuruza. Prinosi se kreću oko 30 posto u odnosu na prijašnje godine. Cijena je zadovoljavajuća, ali što vrijedi što je cijena dobra kada kukuruza nema, kaže Saša Šromaz iz Klise.
A da je kukuruz jedna od kultura koja je najlošije prošla ove godine potvrđuje i sama agronomska struka.
- Što struka i znanost može u takvim okolnostima? Struka može reći, znanost može pokazati, ali nažalost na financijskim institucijama je da uliju kapital u navodnjavanje. Imamo svjetlih primjera gdje se navodnjava u Hrvatskoj čak i kukuruz. Na tim njivama možemo očekivati, 15,16,17,18 tona, ovisno o FAO grupi i hibridu, međutim tu gdje očekujemo od kiše ne možemo imati takve prinose svake godine, kaže prof. dr. sc. Bojan Stipešević (FAZOS).
Dok je cijena kukuruza bila niska, navodnjavanje nije bilo rješenje, ali sada kada su cijene rekordne, ima itekakvog smisla, zaključuje struka.
