NA RAZINI PROŠLOGODIŠNJIH SJETVENIH POVRŠINA: Šećerna repa i dalje se sije u Hrvatskoj, pa opstaje i proizvodnja šećera

Kako posiješ tako ćeš i žeti, poslovica je koja na početku ovogodišnje sjetve dobiva na još većem značaju, a posebice kod sjetve šećerne repe, u čijoj se proizvodnji prepoznaju najbolji agronomi. Uz sve poteškoće još ih je na početku sjetve dočekalo i suho tlo, ali tko je napravio dobru pripremu ne bi, kaže struka, trebalo biti problema.

- Izgleda sve suho i kad smo pripremali to se prašilo, međutim vlaga je na 3 centimetra dolje zato što smo sve predradnje u 1. i 2. mjesecu napravili kako treba, i svi oni koji su tako radili, sada su sjeme položili u vlažno tlo. Naravno da ima i onih slučajeva gdje to nije, gdje je granično, ali tu će doći neka kiša, pa će se i to popraviti. Znači, ono što je jako bitno za proizvodnju šećerne repe to je sama priprema tla, kaže Dražen Jurišić iz KWS Hrvatska.

Ključan je i izbor sortimenta, koji također igra važnu ulogu u dohodovnosti proizvodnje.

Šećerna repa jedna je od najzahtjevnijih kultura, ali je i godinama bila jedna od najdohodovnijih. Kada su otkupne cijene pale, postala je neisplativom, unatoč dodatnim poticajima, pa su i najuporniji proizvođači odustali od sjetve ove tradicionalne kulture.

- Mi sad u ovom trenu ne možemo reći dok se ne završi cijela sjetva, onda ćemo znati kolike su ukupne površine u Hrvatskoj. Ja se nadam da će to biti na razini prošle godine. Isto tako znam da su neki proizvođači u dilemi sijati šećernu repu ili ne sijati. Ja im uvijek kažem sijati. Pazite, cijena šećerne repe je takva kakva je. Međutim, mi imamo potporu od našega Ministarstva gdje se dobiva 10 tisuća kuna po hektaru poticaja, kaže Jurišić.

- S ciljem povećanja proizvodnje šećerne repe u našoj domovini kao i opstanka proizvodnje šećera, koja je vezana uz još jednu preostalu šećeranu u Županji provodimo program potpore proizvođačima šećerne repe 2019.-2020., te nastavljamo pomoć kroz novi program za 2022. godinu. Cilj je stabilnost i kontinuitet proizvodnje, a program je usmjeren na smanjivanje negativnog trenda u sektoru šećera, kaže državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak.

Hrvatska u proizvodnji šećerne repe ima dugu tradiciju, a Šećerane, poput osječke, bile su centri gospodarskog razvoja svojih sredina. Ne bi nikako bilo dobro da se proizvodnja u potpunosti ugasi.

- To je naša tradicija, mi smo imali 4 šećerane, jednu smo izgubili 90-tih, ove dvije smo izgubili unatrag dvije godine, imamo još jednu u Županji, i svakako da bi i svi ovi proizvođači, koji proizvode, i oni koji su prije proizvodili, trebali malo razmislit o tome, da nam tu tradiciju, kao što su ostale naše tradicije, koje čuvamo, tako bi trebali čuvati i ovu našu kraljicu ratarskih kultura šećernu repu, dodaje Jurišić.

Važno je to i zbog prehrambene neovisnosti Hrvatske, što se posebno pokazuje u sadašnjem vremenu svjetskih kriza i poremećaja u opskrbi hranom.