JESTE LI SVJESNI OPASNOSTI NEISPRAVNOG DIMNJAKA?: Zbog energetske krize veliki broj Osječana prelazi na drva

Zbog energetske krize veliki broj Osječana prelazi na drva

Nikad neizvjesnija sezona grijanja je pred vratima. Zbog energetske krize mnogi se pitaju ne samo kolike će biti cijene plina, već hoće li ga uopće i biti. U osječkom Dimnjaku koji ima koncesiju za dimnjačarske usluge kažu kako je u posljednje vrijeme čak 15 posto korisnika plina prešlo na kruta goriva. No, ovo su podatci samo za one koji su prijavili prelazak, tako da je pravi broj zasigurno i veći. U Dimnjaku podsjećaju kako se takvi zahvati ne bi trebali raditi bez njih.

- Ukoliko se naknadno priključujemo s nekakvim trošilo, prelazimo s plina na kruto ili radimo neku rezervnu opciju da ugrađujemo peć na drva kao opciju u slučaju nestanka plina treba se svakako korisnik javiti tvrtki Dimnjak da prvo provjeri da li je taj dimnjak sukladan toj peći na koju misli priključiti da ne bi došlo do trovanja, požara, povrata dimnih plinova, ugroza, kaže direktor Dimnjaka Dejan Lončarić.

Posebno se to odnosi na višestambene zgrade koje imaju zajedničke instalacije na više katova, pa je potrebno prije ugradnje upozoriti ostale stanare. Ističe i kako su dimnjaci u gradu Osijeku općenito stari, nerijetko i dotrajali te nisu prikladni za takve konverzije.

- Ovog ljeta isto tako imali smo veliki broj upita da one takozvane pričuvne dimnjake u višestambenim zgradama da li se mogu oni aktivirati kao takvi za priključenje peći, načelno oni nisu priređeni za to, nego za izvanredne situacije nestanka plina, nestanka energije, i tako dalje, ali priprema je dobra i dobro je upozoriti, ili pozvati Dimnjak da izvršimo kontrolu tih dimnjaka koji se misle aktivirati, odnosno peći koje se misle spojiti na takve dimnjake, kaže Lončarić.

Od 2018. godine u Hrvatskoj je na snazi famozna Uredba 813 Europske unije koja se odnosi na ugradnju kondenzacijskih bojlera, i koja je mnogima zadala glavobolje. Njome je zabranjena prodaja takozvanih turbo bojlera kojih je u Hrvatskoj veliki udio, tako da oni građani kojima se takvi pokvare moraju kupiti nove, kondenzacijske. No najveći problem je što dimnjaci na koje su bili priključeni stari bojleri najčešće nisu prikladni za nove, pa je potrebna rekonstrukcija dimovoda uz koju ide i projektiranje, pa se ukupni troškovi za zamjenu bojlera vrijednog dvije ili tri tisuće kuna mogu popeti i do 20 tisuća. Kao rješenje u Dimnjaku vide subvencioniranje nabavke novih bojlera od strane države, potencijalno i po modelu kakav je proveden u Zagrebu.

- S obzirom da s nakon potresa svi ti dimnjaci proglašeni jednostruko neispravnim se išlo na subvencioniranje zamjene trošila i rekonstrukcije dimnjaka, ali odmah i postavljanje kondenzacijskih bojlera, kaže Lončarić.

Pred početak sezone grijanja u Dimnjaku podsjećaju i na važnost redovnog servisiranja sustava grijanja i dimovoda. Apeliraju na građane da dopuste dimnjačarima da rade svoje posao, a ukoliko su propustili posjet dimnjačara da se jave kako bi se naknadno obavila kontrola sustava grijanja i dimnjaka.