PROJEKT ''UČIMO NENASILNA PONAŠANJA'': Žrtvama i počiniteljima nasilja treba psihosocijalna pomoć

Žrtvama i počiniteljima nasilja treba psihosocijalna pomoć

S počiniteljima nasilja u obitelji, čulo se na okruglom stolu u Osijeku, treba raditi. Psihosocijalni tretmani tu su da se u budućnosti prevenira takvo ponašanje.

- To je jedan ozbiljan tretman, u kojemu bi sud trebao procijeniti koji su to počinitelji koji se uklapaju u to, a to su ljudi koji nisu zagrizli u intimni terorizam, odnosno terorizam u partnerskom odnosu. Njima trebaju puno oštrije mjere nego onima koji se nađu u situacijskom nasilju zbog slabe kontrole, loše regulacije osjećaja, i takvih prijava nasilja ima najviše, kaže redovita profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Marina Ajduković.

Stalno se govori o muškarcima zlostavljačima, no i žene su za to itekako sposobne.

- Kada su žene najčešće primarne počiniteljice obiteljskog nasilja, to je obično kada nisu dobile pomoć kao žrtve. Također, kada su pod stresom, u depresiji mogu biti nasilne i prema djeci, uzvratiti nasilnom partnerskom odnosu. To je jedan aspekt o kojemu trebamo voditi računa, da takvo nasilje postoji, kaže Ajduković.

Okrugli stol na temu uloge lokalne zajednice u promicanju psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji organiziran je u sklopu projekta "Učimo nenasilna ponašanja".

- Stručni suradnici rade s korisnicima psihosocijalnu podršku, individualno ili grupno. Cilj je da se njima pomogne. Ciljane skupine su žrtve obiteljskog nasilja, djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi, s problemima u ponašanju i članovi njihovih obitelji, da bi pojačalo učinak psihosocijalne terapije, kaže voditeljica projekta "Učimo nenasilna ponašanja" Darija Petric.

Pandemija je, odnosno mjere zatvaranja, povod rastu nasilja, smatraju ovi stručnjaci. Stoga je važno kod najmlađih primijetiti promjene u ponašanju, a to mogu i prijatelji, susjedi, učitelji u školi, kako bi se na vrijeme pomoglo djetetu koje je žrtva nasilja.

- Oni će iskakati u nekim područjima, u smislu da su malo agresivniji, povučeniji. Porast je samoozljeđivanja. Primijetit će se to u tome da možda ne idu u školu, da su hiperaktivniji neki od njih, kaže Nikolina Popadić, socijalna radnica na projektu "Učimo nenasilna ponašanja".

Najvažnije ih je zapravo saslušati. A, sluha za ovu problematiku treba imati i lokalna uprava, odnosno politika.

- Radi se o tome da se prevenira i pokušava prevenirati obiteljsko, vršnjačko nasilje, na način da se dodatno educira stručni kadar. Osječko-baranjska županija podupire ovako važan projekt, kaže zamjenik župana osječko-baranjskog Mato Lukić.

Projekt "Učimo nenasilna ponašanja" financiran je u stopostotnom iznosu od Europske unije, i to u vrijednosti od dva i pol milijuna kuna.