4°C Osječko-baranjska
KOJI JE POLOŽAJ DRUŠTVENIH I HUMANISTIČKIH ZNANOSTI?: Iako često na margini, iznimno važne u promišljanjima o suvremenim izazovima
Dok STEM područje dobiva sve veći značaj u znanstvenim krugovima, humanističke i društvene znanosti često ostaju na marginama. Ipak, studenti ih i dalje prepoznaju kao važna područja gdje se razvija kritičko mišljenje i dobivaju određene vrijednosti. U Osijeku se za položaj tih znanosti u suvremeno doba brine Filozofski fakultet.
Da biste se bavili bilo kojom prirodnom ili društvenom znanošću, morate prije svega znati čitati. A tome nas podučava humanistička znanost koja je temelj svega, iako često zapostavljena u znanstvenom svijetu.
''Mi smo doista na marginama. I u očima domaćih zaklada koje financiraju razvoj znanosti, ali i na svjetskom tržištu. To ide toliko daleko da se, recimo, projekti za humanističke znanosti uopće ne raspisuju ili su ti budžeti koji su nam na raspolaganju doista jako mali", kaže doc. dr. sc. Ana Mikić Čolić s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost.
Filozofski fakultet u Osijeku temeljna je institucija ovog dijela Hrvatske kada su u pitanju humanističke i društvene znanosti. Mjesto je to gdje se razbijanju stereotipi poput onih da filozofi samo filozofiraju, a psiholozi čitaju misli.
''Često su me kad sam ja bila student pitali ''Dobro, što ti tu filozofiraš?''. Moram odmah naglasiti da se nadam da je u ovih 20 i nešto godina što je prošlo otkad sam ja studirala se znanje proširilo što se tiče Filozofskog fakulteta. Tako da mi nemamo samo Odsjek za filozofiju gdje se može, između ostalog, filozofirati, ali razvijanje kritičkog mišljenja", kaže doc. dr. sc. Alma Vančura, s Odsjeka za engleski jezik i književnost.
Osim razvijenog kritičkog mišljenja, stečenih znanja i vještina, studenti s fakulteta odlaze s određenim vrijednostima koje, složne su profesorice, imaju veliki značaj u izazovima suvremenog društva.
''To ako se ikada pokazalo, onda je zadnjih godinu dana gdje su zapravo društvene i humanističke znanosti bile te koje su najviše mogle pružiti virtualnu podršku kada nismo tu s njima. Dosta su se životi promijenili i zapravo smo morali u tom smjeru naglašavati da kad nam je oduzeto ono što je opipljivo, da se moramo okrenuti sebi i svojim nekim resursima. Mislim da humanističke i društvene znanosti tu mogu jako puno pridonijeti", kaže izv. prof. dr. sc. Ana Kurtović, s Odsjeka za psihologiju.
Iako u svijetu znanosti marginalizirane, novih studenta koji prepoznaju značaj studija i njihov položaj u društvu, nikad ne nedostaje.
