11°C Osječko-baranjska
''TREBALE SU BITI ZAŠTIĆENE'': Kruhonja: ''Rušenje 15 stoljetnih platana je – ekocid!''
Projekt izgradnje podvožnjaka u Ulici svetog Leopolda Mandića, tzv. Čepinskoj važan je za budućnost Osijeka. No, rušenje drvoreda stoljetnih platana, jednog od zelenih blaga grada, osobito u doba klimatskih promjena, je ekocid koji nije smio biti počinjen i kakav se ne smije ponoviti, upozorila je, vijećnica Političke platforme MOŽEMO! u Gradu Osijeku, Katarina Kruhonja.
Pred građanima i Gradskom upravom grada Osijeka iskazujemo protivljenje što je važan projekt podvožnjaka u ulici Sv. Leopolda Mandića, koji će rasteretiti promet na ulazu u sam centar grada proveden tako da je kao kolateralna žrtva porušeno 15 stoljetnih javorolisnih platana, istaknula je gradska vijećnica Političke platforme MOŽEMO! Katarina Kruhonja.
- Sve to drveće bilo je potpuno zdravo, osim dvije platane koje je trebalo sanirati. To je drveće koje je u svom životnom vijeku svako dalo već do sada oko 50 tona sekvestriranog ugljičnog dioksida. Koje ima duboko korijenje tako da doseže do vlage i u sušnom periodu te evaporira vlagu u lokalnu atmosferu što je jako dragocjeno naročito sada u vrijeme klimatskih promjena. Njih uništiti je zapravo – ekocid!, rekla je Katarina Kruhonja, gradska vijećnica Političke platforme MOŽEMO!.
Osim toga, te platane su prema mišljenju stručnjaka trebale biti zaštićene kao spomenik parkovne arhitekture. Stoga se ne slažemo s tim da su rokovi za provedbu projekta razlog za taj ekocid, kazala je Kruhonja te napomenula da su građani i struka na vrijeme reagirali s više od 3000 potpisa u peticiji.
- Ali da gradonačelnik i Grad nisu pokazali ni političku volju niti da imaju kapacitet da pokrenu i naprave, izvrše reviziju tog projekta i realiziraju ga na način da će i projekt podvožnjak biti realiziran drvored platana sačuvan, kaže Kruhonja.
Dodala je i da uklanjanje zadnjih pet platana, za koje se gradonačelnik obavezao vijećnicima i građanima da će ih sačuvati, nije izvršeno radi sigurnosti zbog oštećenja platana, koje su mogle biti sanirane, već zbog davanja prioriteta hitnosti dinamike radova.
- Kako je to moguće da ispod radara Europske unije prođu projekti, koje ona financira i to iz zelenih fondova, a da ujedno oni proizvode, kao kolateralnu štetu, ekocid? To je moguće tako što ni u projektnom zadatku niti kasnije u projektnoj dokumentaciji zelene infrastrukture te platane uopće ne postoje. Kao da ih nema, kaže Kruhonja.
Politička platforma MOŽEMO! Osijek će na ovu slijepu pjegu upozoriti relevantne institucije u Republici Hrvatskoj i u Europskoj uniji kako se ovako što u budućnosti ne bi događalo, zaključila je Katarina Kruhonja.
