Drugo polugodište u školama počelo je uz novi Protokol o kontroli ulaska i izlaska koji je donijelo Ministarstvo obrazovanja nakon tragičnog napada u Prečkom.

Vršnjačko nasilje nije ništa novo, no o njemu se naveliko polemiriza i traže riješenja tek kada se tragedija dogodi, a onda je, naravno kasno. A sve počinje kod, uvjetno rečeno, blažih slučajeva i tu već kreće problem, jer se u nemalom broju slučajeva pokušaju zataškati, ili minorizirati. Tko je za to kriv? Čini se svi, od roditelja preko škole do cjelokupnog društva, a sav teret snose djeca.

Nazivanje pogrdnim riječima, isključivanje iz grupe, omalovažavanje na društvenim mrežama samo su mali dio sveprisutnog vršnjačkog nasilja. Na djecu i mlade ono ostavlja ozbiljne posljedice, a koja su rješenja za njegovo suzbijanje čulo se na Okruglom stolu koji je okupio stručnjake na osječkom Filozofskom fakultetu.

Zbog pandemije je manje prijava za vršnjačko nasilje, no ono se, sudeći prema podacima preselilo na – društvene mreže. O nasilju kod djece i mladih ali i oblicima prevencija bila je tema okruglog stola u Osijeku na kojoj sudjelovali brojni stručnjaci i saborski zastupnici.