STV Live
Petak, 19. travanj 2024.
5°C
"Izaberi posao koji voliš, i nećeš morati raditi ni dana u životu" -Konfucije

Čita mi se

UPOZNAJMO HRVATSKE KNJIŽEVNIKE: Ante Tomić

Ante Tomić je rođen 22. travnja 1970. godine u Splitu. Poznati je hrvatski pisac, novinar, kolumnist, bloger i scenarist. Prepoznatljiv je po svom humoru, satiričnim kolumnama i romanima. Kao pisac najuspješniji je u tematiziranju

Ante Tomić
Upoznajmo hrvatske književnike

Dalmatinske zagore i njezinih stanovnika. Za svoj je rad više puta nagrađivan. Diplomirao je u Zadru na Filozofskom fakultetu studij filozofije i sociologije. Već u studentskim danima bavio se novinarstvom i pisao za tjednik Nedjeljna Dalmacija. Nakon završetka studija dolazi živjeti u Split. Počinje se baviti novinarstvom pišući reportaže iz ratom zahvaćenih područja, a nakon toga se posvećuje feljtonima, kolumnama i glazbenim tekstovima koje su recenzije i osvrti. 1997. godine s piscem Ivicom Ivaniševićem, Juricom Pavičićem, Renatom Baretićem i Alemom Ćurinom pokreće alternativni kulturni časopis “Torpedo” u kojem objavljuje svoje kratke priče. Šest godina radio je za splitsku redakciju Slobodne Dalmacije nakon čega prelazi u konkurentski Jutarnji list, gdje u subotnjem izdanju piše kolumne pod nazivom “Klasa optimist”. Kao pisac, svoju je karijeru započeo 1997. godine, zbirkom priča “Zaboravio sam gdje sam parkirao”. Njegov prvi roman “Što je muškarac bez brkova”, postigao je veliki uspjeh i imao je ukupno devet izdanja, a 2005. po njemu je snimljen vrlo hvaljen i uspješan film. Ostali romani koje je napisao jesu: “Ništa nas ne smije iznenaditi”, “Ljubav, struja, voda i telefon”, “Čudo u poskokovoj dragi” i “Punoglavci”. Prema romanu “Ništa nas ne smije iznenaditi” napravljen je scenarij za film “Karaula” dok je prema romanima “Što je muškarac bez brkova” i “Ništa nas ne smije iznenaditi” u režiji Aide Bukvić postavljena predstava. Predstava je postavljena također i za kratki roman “Ljubav, struja, voda i telefon” u režiji Vinka Brešana i za “Čudo u poskokovoj dragi” u režiji Krešimira Dolenčića. Za svoj novinarski rad nagrađen je nagradom Hrvatskog novinarskog društva Marija Jurić Zagorka za najbolju reportažu.

Genijalan roman “Čudo u Poskokovoj Dragi” čija se radnja odvija u Dalmatinskoj Zagori zajamčeno će vas nasmijati do suza. Glavni likovi romana jesu udovac Jozo Poskok i njegova četiri sina koji u svojoj ogrubjeloj zajednici imaju vlastite zakone. No Jozin se svijet počinje rušiti kada si njegov najstariji sin, Krešimir, odluči pronaći ženu i dovesti j u njihovu, alfamužjačku utvrdu u kojoj nedostaje samo ženska ruka. Ako ste mislili da ste probali puru na sve moguće načine, ovaj će vas Tomićev roman uvjeriti u suprotno.

Za razliku od prethodnog romana "Čudo u Poskokovoj Dragi", čiju je radnju pisac smjestio u ruralnu sredinu, "Veličanstveni Poskokovi" većim su dijelom smješteni u urbanu zagrebačku sredinu. No iako romani imaju poveznice u naslovu, nije riječ o nastavku romana. Glavni likovi ovog romana jesu otac Tomislav, najbogatiji čovjek u zemlji i njegov sin Zdeslav. Tomić prikazuje Tomislava kao čovjeka umreženog s najvišim političkim, crkvenim i gospodarskim instancama u državi u čvrstu mrežu korupcije i kriminala.

"Građanin pokorni" knjiga je priča za koju je Ante Tomić dobio nagradu Kiklop 2006. godine. Tomić ostaje dosljedan svom provokativnom, otvorenom, duhovitom i politički angažiranom stilu, kao i u svojim prethodnim pričama. Knjiga je podijeljena u nekoliko cjelina, dok su u jednoj (“Pismo pišem, tinta mi se proli”) sakupljena pisma autora upućena poznatim “moćnicima” te je u njima autor osobito provokativan i izravan.

2000. godine objavljen, Tomićev roman “Što je muškarac bez brkova” odmah je postao bestseler, i u sljedećih nekoliko godina doživio niz novih izdanja, dramatizaciju i ekranizaciju. Tomić s puno topline i uz znatnu dozu ironije opisuje sredinu koju se, čini, vrlo dobro poznaje. Središnji lik romana “Što je muškarac bez brkova” jest Tatjana, mlada udovica, čijom se ponovnom udajom sve završava odnosno zatvara jedan ciklus života u Smiljevu.

"Punoglavci" su duhovita, nostalgična i šarmantna priča s upečatljivim likovima čija je osobna i lokalna drama istovremeno drama društva isfrustriranog ideološki i potrošački, dakle društva za koje nikako ne bismo mogli reći da je postalo našom davnom prošlošću. Radnja romana geografski je smještena u slavonsku provinciju, gdje djevojčica Alenka, nakon završenog šestog razreda osnovne škole, dolazi s roditeljima kod bake i djeda provesti ljetne praznike.