UPOZNAJMO HRVATSKE KNJIŽEVNIKE: Hrvoje Hitrec

Upoznajmo hrvatske književnike

Bavio se novinarstvom i politikom, no najviše utjecaja ostavlja u književnosti. U njegovim romanima i pripovijetkama, glavno je mjesto radnje Zagreb. Prvi njegov roman jest Pustinjakov pupak (1974). Slijede Manijak (1978) i Ljubav u crnom baršunu (1987). Najveću popularnost postiže televizijski serijal Smogovci napisan po istoimenoj sagi o odrastanju djevojčica i dječaka koji je Hitrec napisao u pet romana. Hitrec je bio jedan od najistaknutijih ekologa u hrvatskoj književnosti, pa je tako i nastalo djelo Eko Eko (1978). Bio je jedan od utemeljitelja Hrvatske demokratske zajednice. Godine 1990. postao je glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije, a nakon toga ministar informiranja.

            Smogovci su najpoznatiji Hitrecov roman. Priča je to o obitelji Vragec te njihovim dogodovštinama i avanturama u malom neuređenom naselju na zagrebačkoj Peščenici koje se naziva Naselak. Ne samo da cijeli roman očarava svojim likovima, koji su svaki za sebe posebni, on očarava i situacijama i događajima povezanima u jednu cjelinu smještenu u dragi nam grad, u jedan kvart koji nalikuje mnogima iz tog vremena. Ipak, za stanovnike Naselka (Pešćenice) to je njihov dom. Događanja, ljudi, mjesta, sve je ukomponirano u jednu cjelinu koja odiše humorom i životom. Sve to nadopunjava jezik, komunikacija štokavskog i kajkavskog, koji zvuči simpatično i mami osmijeh. Vrageci nas vraćaju u davno zaboravljeno doba kada smo i sami bili ili još uvijek jesmo djelom te priče. Neke stvari i situacije ne zastarijevaju bezobzira na vrijeme u kojem živimo. Žive ih samo neka nova djeca na Hitrecov način. Svaka manja gradska četvrt s malim razbacanim kućicama i krivudavim ulicama zna sve o svakom. Normalno je da se ljudi druže, ogovaraju i svađaju, da imaju kućne ljubimce i vire jedni drugima u dvorište. Roman je postigao takav uspjeh da je po njemu snimljena kultna dječja serija istoimenog naziva Smogovci. Na ideju da se napravi serija prema Hitrecovoj knjizi došao je 1981. godine tadašnji urednik Programa za djecu i mladež Pajo Kanižaj. Ukupno je, u razmacima od nekoliko godina, snimljeno 38 epizoda u šest sezona. Epizode od prve do 31 snimljene su između 1981. i 1991. godine, dok je posljednjih sedam, napravljenih također prema Hitrecovoj knjizi "Smogovci u Domovinskom ratu" snimano do sredine 90-ih. Smogovci su samo prvi u nizu romana o braći Vragec. Hitrec je napisao još i Smogovci i strašni Bongo, Zbogom, Smogovci, Smogovci u ratu i Smogovci i biće iz svemira.

Eko Eko  je znanstveno-fantastični roman za djecu koji se bavi gorućim problemom s kojim se susrećemo i danas, zagađenje planete Zemlje. Kroz simpatične likove Vokija i Tokija, blizance sa izvanzemaljskog planeta, pa žderižderije koji će očistiti i našu planetu od smeća, autor upoznaje djecu s temeljnim pojmovima ekologije, a da ih ne opterećuje stručnim nazivima. Pri tome malog čitatelja/čitateljicu „uvlači“ u priču i djeca nestrpljivo čekaju rasplet situacije i kraj romana. Aktualnost teme, simpatični svemirac Eko Eko, pustolovna priča koja ostavlja čitatelje bez daha odlike su ovoga bezvremenskog romana, pa stoga ne čudi što je priča požnjela golem uspjeh i kao roman, i kao kazališna predstava. Znanstveno-fantastična razina ovog romana u službi je osvješćivanja ljudskog roda pred gorućom opasnošću od onečišćenja planeta. Priča nam poručuje da za nas Zemljane još uvijek ima nade promijenimo li svoje ponašanje i počnemo živjeti i stvarati u duhu onoga o čemu nas je naučio Teko.

Hrvatske legende Hrvoje Hitrec stvarao je ove priče-legende prateći u kontinuitetu neke važne zgode iz života Hrvata. Ovih 37 legendi po motivima se može svrstati u tri skupine. U prvu skupinu, najbrojniju, pripadaju povijesne zgode iz života Hrvata, od doseljenja, početaka života na ovim prostorima, preko narodnih vladara, presudnih povijesnih bitaka, (su)odnosa s Turcima, života u vrijeme Arpadovića, Mletaka, Habsburgovaca i dr. Drugu skupinu čine religijske teme, osobito one vezane za materinski kult među Hrvatima, zgode iz života Crkve. U treću se ubrajaju raznovrsne mjesne legende, posebice one iz zagrebačkoga života. Svaka od oblikovanih priča ima svoj unutrašnji razlog postanka, svoju unutrašnju stvaralačku zakonitost i svrhovitost, i kao takve čine strogo i pomno ostvarenu cjelinu koja pokazuje specifičnost hrvatskoga etnikuma.

Špilberk Hrvoje Hitrec napisao je intrigantan biografski roman čiji je narativni okvir priča o barunu Trenku – Jamesu Bondu 18. stoljeća, vojniku, gospodinu, kockaru i junaku, sinu pruskog časnika koji se rodio u Kalabriji, talijanskoj regiji, 1. siječnja 1711. kao Franz Seraphicus barun von der Trenck. Bio je najpopularniji junak u tadašnjoj Europi, koji je svojim hrabrim i dotad neviđenim vojnim pothvatima sa šačicom Slavonaca okupljenih u postrojbi zvanoj Trenkovi panduri preživio 102 dvoboja, 14 ranjavanja i dvije osude na smrt, kojemu su od kuge umrli žena i četvero djece. U tamnici Špilberk proveo je dvije godine. Špilberk je treći dio ciklusa romana Hrvoja Hitreca u kojem oslikava političku povijest Hrvata. U romanu Kolarovi ispripovjedio je političku povijest 20. stoljeća (od smrti Stjepana Radića do Domovinskoga rata), u romanu Što Bog dade i sreća junačka bavio se 19. stoljećem i banom Josipom Jelačićem, a priča Špilberka smještena je u 18. stoljeće. Roman je pisan u epistolarnoj formi (iz kaznionice Špilberk plemić Lovro piše pisma svojoj ženi...). Hitrec se zavidnom pripovjedačkom vještinom približio remek-djelu epistolarnog romana – romanu Opasne veze Pierrea Choderlosa de Laclosa. Upustivši se u biografsku avanturu oblikovanja napetosti između priča koje su već poznate i ispričane i priče koju će sam ispričati, Hrvoje Hitrec je, rekonstruirajući prošle događaje iz života baruna Trenka, osobe začuđujućeg erosa prema znanju, konstruirao njegov posve nov portret. U tom epistolarnom romanu o povijesti, strasti i slobodi prepoznaje se Hitrecova strast za razotkrivanjem istine koju je povijest dosudila važnim osobama navodeći čitatelja na stalna, opetovana čitanja pikanterija iz njihova života.